Prema novoj analizi drevnih tekstova i genetskih podataka, utjecaj Justinijanove kuge bio je mnogo ozbiljniji nego što su ranije studije sugerirale, piše National Geographic.
Justinijanova kuga se proširila zapadnom Euroazijom između 6. i 8. vijeka nove ere, i tako postalo prvo poznato izbijanje bubonske kuge u ovom dijelu svijeta.
Prema novoj analizi drevnih tekstova i genetskih podataka, njezin utjecaj je bio mnogo ozbiljniji nego što su ranije studije sugerirale.
Neki znanstvenici smatraju da je ova 'prva pandemija' možda ubila skoro polovicu stanovništva mediteranske regije, što je pomoglo u rušenju Rimskog carstva.
U međuvremenu, drugi povjesničari tvrde da su posljedice bile daleko manje značajne, i sugeriraju da epidemija možda nije imala veću snagu od gripa u modernom dr...