Put uzduž i poprijeko Splitsko-dalmatinske županije prepun je puteljaka koji se isprepliću kao svojevrsni krvotok života. Odakle onda krenuti u upoznavanje splitske županije, srca Dalmacije? Teško je to pitanje s obzirom na to da u ovom kraju nema mjesta koje na neki način nije originalno, autentično – svoje.
Zato smo izbor prepustili profesionalcu, enciklopediji znanja kad je prošlost i sadašnjost Dalmacije u pitanju. Vanja Valtrović, turistički vodič, krenuo je od Splita, njegove nezaobilazne točke, a to je Dioklecijanova palača. O njezinu značenju dovoljno govori i UNESCO-ova zaštita, koja se kao plašt natkrilila ne samo nad ostacima iz rimskog, Dioklecijanova doba, nego i nad svim onim što je kasnije u Palači sagrađeno kad se iz carskog ljetnikovca rađao grad.
Palača je splitsko tkivo, u njoj i dandanas pulsira život: roba se vješa po tiramolima, njeguju se skriveni zeleni vrtovi, ali i bori se sa svom silom turista i onim što turizam, i dobro i loše, sam po sebi donosi.
Splićani iz povijesne jezgre, čuvari baštine, spašavaju centar grada od zimske učmalosti, ne dopuštaju da se s odlaskom stranaca pretvori u zonu duhova.
Split je Split sa svojim pjacama, pjacetama, kalama, ulicama popločanim kamenom... On je i poznata ulica Pusti me proć, u kojoj se i dva “đentilasta čovika” teško mogu mimoići, kao i veličanstveni, jedinstveni Peristil, carski trg.
Split su i šarmantne Prokurative i mistični Get. Najveći dalmatinski grad pravi je spoj starog i novog: fantastičnog sklopa Šperuna i arhitektonski genijalnog Splita 3, koji je svojedobno zavrijedio najveće strukovne nagrade doma i u svijetu.
Na Staroj plinari
Split je i pučki Veli Varoš, priča ribara s Matejuške i dom “bilih” kod Stare plinare, gdje je Hajduk odigrao svoje najslavnije partije. Split, domaći će reći, istovremeno je i najluđi i najlipši grad na svitu.
– A tek koji korak dalje, i već smo pred još dva povijesna prvijenca: Solinom i Trogirom. Solinska nezaobilazna povijesna i turistička točka su iskopine, Manastirine, a posebni “touch” gradu na Jadru daju znamenite kulturne manifestacije. Iznad njega se uzdiže druga važna atrakcija, Kliška tvrđava, s njezinom pričom o legendarnim uskocima. Građevina je to koja stameno dominira nad cijelim splitskim bazenom, a svjetsku je slavu stekla u globalno popularnoj seriji “Igra prijestolja”. Moram se osvrnuti i na Trogir i njegovu jezgru, otočić na kojemu je sagrađen grad, na trogirsku katedralu, i u njoj, kao najznačajnije, Radovanov portal, radove čuvenog Nikole Firentinca. Svakako moramo istaknuti i gradove u zaleđu: Sinj, Imotski, Vrgorac, Trilj, Vrlika… – nabraja Valtrović.
Tko nije čuo za Sinjsku alku? Viteška povijesna igra fenomenalni je spoj baštine i turističke akvizicije, događaj za koji se uvijek traži ulaznica više. Kad ste u Sinju, pod obvezno morate posjetiti i iznimni Muzej Sinjske alke.
– U Trilju su ostaci čuvenog rimskog Tiluriuma, a uz njih svakako vrijedi obići mlinice u kojima ćete i dandanas imati priliku vidjeti mlinare zaposlene na proizvodnji brašna. Svakako bih preporučio i posjet Vrlici, selu Cetina, smještenom kraj njezina izvora; izvoru koji je pravo savršenstvo prirode, veliko modro oko, predivan ukras ovoga kraja i jedna od najvećih turističkih atrakcija Dalmatinske zagore. Krećemo u pravcu juga, u smjeru Brača, Hvara i Visa, čije je povijesno nasljeđe također pravi mamac za brojne turiste – veli Vanja.
Brač karakteriziraju brojna naselja u kopnenom i obalnom dijelu otoka. Među njima važno mjesto zauzima mali Škrip, a u njemu Muzej otoka Brača, te kamenolomi, kako oni novijeg datuma, tako i oni iz rimskog doba, gdje se vadio kamen za gradnju Dioklecijanove palače.
Svako naše malo bračko misto svoju štoriju ima: težake, ribare, kamenoklesare.
– Otok Hvar nepresušno je vrelo ljepote i bogatstva nataloženog kroz stoljeća. Ono što se neizostavno mora spomenuti jest polje pokraj Staroga Grada, upisano na UNESCO-ovu listu materijalnog nasljeđa. Tim otokom svakako dominira i grad Hvar s njegovom znamenitom tvrđavom, Forticom, takozvanom Španjolom, koja se uzdiže visoko iznad Hvara. To je svakako i Hvarsko kazalište, znamenita građevina s gradske rive. Vis se diči prirodnim ljepotama, tajanstvenošću, tvrđavama, a posljednjih je godina jako popularna turistička destinacija – kaže Valtrović.
Splitsko-dalmatinska županija ima svoje povijesne punktove i izvrsnu gastronomsku tradiciju koju je teško zaobići. Da vidimo što se tu krije: poljički soparnik, koji se na velika vrata vratio na gastronomsku scenu; znameniti brački vitalac, staro pastirsko jelo spravljeno od iznutrica mladog janjeta hranjenog na majčinu mlijeku. Meso vitalca se na metalnoj šipki obavije janjećim crijevima i pospe krupnom solju. Vrhunska je to poslastica.
Izvor ljepote
U kategoriju autohtonih jela spadaju i viška i komiška pogača, sinjski arambašići i drniški pršut, kojem nema premca. A sve to treba degustirati uz iznimni kaštelanski crljenak – zinfandel.
I priroda je u Splitsko-dalmatinskoj županiji fascinantna.
To su rijeka Cetina, koju treba posjetiti od samog izvora kroz kanjon do ušća u Omišu. Na njoj je industrijska baština, točnije neke od prvih hidroelektrana u ovom kraju.
Treba vidjeti snagu slapa Gubavice, a Cetinu oćutjeti i kroz rafting, zip line, free climbing… Ne, to nije kraj, to je početak: može li išta proći bez Modrog i Crvenog jezera u Imotskom, Modre špilje na Biševu, Zlatnog rata u Bolu, Paklinskih otoka ispred Hvara, posjeta Parku prirode Biokovo?
A onda se susresti i s nematerijalnom kulturnom baštinom, već spomenutom Alkom, vrličkim kolom, klapskom pjesmom, ojkalicama, ljepotama tradicionalnih zanata... Vrijedi se upoznati i s narodnim nošnjama, tradicijskim ribarstvom na otocima, brodicom falkušom, kojom su komiški ribari išli do Palagruže u lov na srdele, a koja danas, kao autentični tip ribarskoga broda ovog podneblja, sudjeluje na brojnim nautičkim festivalima po Europi.
Shvatili ste – dalmatinska je baština nepresušni izvor ljepote. •
