U Hrvatskoj čak 60 posto građana ne čita knjige, evo što vam se dogodi ako ih ne uzimate u ruke...

U Hrvatskoj čak 60 posto građana ne čita knjigu. Broj ljudi koji čitaju iz zabave stalno opada. Prema istraživanju The Reading Agency, pedeset posto odraslih u Velikoj Britaniji kaže kako ne čita redovito, a gotovo svaka četvrta mlada osoba u dobi od 16 do 24 godine kaže da nikada nije čitala, kako pišu na Živim.hr

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj čak 60 posto građana ne čita knjige, a 40 posto ih je u proteklih godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, prema istraživanju iz 2023. Šteta, jer čitanje čuva kognitivno zdravlje, produžuje život, smanjuje stres, potiče bolji san... Znanstvenike je zanimalo hoće li ta sklonost ljudi da više gledaju (ekrane) nego da čitaju (knjige) utjecati na naš mozak ili našu evoluciju kao vrste, te kakvu strukturu mozga zapravo imaju dobri čitatelji.

Struktura dviju regija mozga

Nova studija, objavljena u Neuroimageu, otkrila je da čitatelji različitih sposobnosti imaju različite osobine u anatomiji mozga. Struktura dviju regija na lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, bila je različita kod dobrih čitača. Jedan je bio prednji dio sljepoočnog režnja, gdje lijevi temporalni pol pomaže u povezivanju i kategorizaciji različitih vrsta smislenih informacija. Drugi je bio Heschlov girus, nabor na gornjem sljepoočnom režnju, u kojem se nalazi slušni korteks (korteks je najudaljeniji sloj mozga). Bolja sposobnost čitanja povezana je s većim prednjim dijelom sljepoočnog režnja u lijevoj hemisferi, u usporedbi s desnom. No s čitanjem je povezan i slušni korteks. Kako bismo uparili slova sa zvukovima govora, prvo moramo biti svjesni zvukova jezika. Deblji slušni korteks korelira s vještijim čitanjem. Prednji sljepoočni režanj sa svojim složenim načinom integracije informacija najdeblja je struktura od svih kortikalnih područja, a fonologija, kao vrlo složena vještina gdje su različite zvučne i motoričke značajke integrirane u govorne zvukove, u korelaciji je s debljim korteksom blizu lijevog Heschlova girusa. Tako nam struktura mozga može puno reći o vještinama čitanja, ali važno je i to da se mozak mijenja kada naučimo novu vještinu ili vježbamo već stečenu. Primjerice, mlade odrasle osobe koje su intenzivno proučavale jezik povećale su svoju kortikalnu debljinu u jezičnim područjima. Slično tome, čitanje će vjerojatno oblikovati strukturu Heschlova lijevog girusa i temporalnog pola.

Knjiga u ruke

Dakle, ako želite da vaš Heschl bude gust i uspješan, uzmite dobru knjigu i počnite čitati. A što bi se moglo dogoditi s nama kao vrstom, ako vještine poput čitanja postanu manje prioritetne? Naša sposobnost tumačenja svijeta oko nas i razumijevanja umova drugih sigurno bi se smanjila. Drugim riječima, taj ugodan trenutak s knjigom u fotelji nije samo osoban, to je i usluga čovječanstvu, kažu istraživači.