StoryEditor
Slikarstvodokument vremena

Govoriti o Ivanu Meštroviću, a ne spomenuti beogradska djela je kao da ste mu amputirali desnu ruku u ramenu, kaže redatelj Stipe Ercegović

Piše Saša Ljubičić
29. travnja 2020. - 08:01
Redatelj Stipe Ercegović: U nedavno prikazanom dokumentarcu o Ivanu Meštroviću na HRT-u beogradska epizoda gotovo je potpuno preskočenaprivatni album

Beogradski redatelj hrvatskih korijena Stipe Ercegović, rodom iz Krila Jesenica, radi na projektu o kojem se puno govori u susjednoj Srbiji.

Ercegović i grupa autora iz Zajednice Hrvata Beograda “Tin Ujević” poduhvatili su se iznimno zanimljive teme: snimanja dokumentarnog filma o djelima hrvatskih kipara u Srbiji. U tom je smislu liku i djelu Ivana Meštrovića, posvećeno najviše vremena.

– Žao mi je što je u nedavno prikazanom dokumentarnom filmu o našem najvećem kiparu na HRT-u njegova beogradska epizoda gotovo potpuno preskočena. Na taj je način taj film, zapravo emisija o Meštroviću, osakaćen za jednu od najplodnijih Meštrovićevih faza života i stvaralaštva u Kraljevini Jugoslaviji. Čuli smo, recimo, sve o tome kako su njegove žene, ona od koje se razveo i njegova druga supruga, živjele u istoj kući i dvorištu, a ni riječju nije spomenuta maketa “Vidovdanski hram”, za koju je bio nagrađen na Svjetskoj izložbi u Rimu 1911.

U nedavno emitiranoj emisiji o Meštroviću ne spominje se ni “Pobjednik”, simbol Beograda, “Zahvalnost Francuskoj”, pa čak ni “Povijest Hrvata” kao njegovo možda najmonumentalnije djelo. Ništa nismo čuli ni o mauzoleju “Neznanom junaku” na Avali pokraj Beograda. Govoriti o Meštroviću, a ne spomenuti ova djela, je kao da ste mu amputirali desnu ruku u ramenu – upozorava redatelj Ercegović.

PREMJEŠTANJE SKULPTURE

Snimanju dokumentarnog filma o spomenicima koje su hrvatski autori napravili na tlu Srbije, svoj obol je dao i Milutin Dedić, akademski slikar, povjesničar umjetnosti, glazbenik i putopisac.

image
Spomenik podignut u čast osloboditeljima Niša
privatni album

– Оbrat oko statusa skulpture “Povijest Hrvata” počinje 1953., kada Meštrović preporučuje da se djelo prenese iz Beograda u Split. Poslije izvjesnog zatišja, situacija oko premještanja skulpture se komplicira. Hoće li Hrvatska uspjeti izmjestiti “Povijest Hrvata” iz Beograda – ne znam, ali znam da nema nijednog valjanog razloga da se to učini. Mislim da bi Hrvati, kao, uostalom, i svi istinski ljubitelji umjetnosti, trebali biti zadovoljni što je “Povijest Hrvata” sačuvana i što se čuva. Sve ostalo je manje važno – napisao je, među ostalim, Šibenčanin Milutin Dedić, inače brat Arsena Dedića, kao prilog dokumentarnom filmu o velebnim spomenicima koji krase trgove i parkove u Srbiji a izradili su ih kipari iz Hrvatske.

– Bez hipotetičkih konstrukcija i mistifikacija, nama, autorima ovog filma, namjera je u skladu s precizno zabilježenim činjenicama, u dokumentarno-igranoj formi, u slici i riječi, uobličiti i objasniti povode nastanka i same gradnje tih spomenika na prostoru Srbije. Suradnja među narodima, institucijama i državama na umjetničkom polju, konkretno u kiparstvu, možda nigdje nije tako bogato ostvarena kao između Hrvata i Srba – kaže redatelj Ercegović, i dodaje da su povodi i motivi za to bili različiti, ali ma koliko bili značajni, ostaju u sjeni stvorenih djela.

ZBLIŽAVANJE NARODA

– A ona svojim jedinstvenim izrazom potiskuju štetnost ideologije i politike, pa i loših strana naših mentaliteta, te trajno svjedoče o ljepoti ljudskog duha i doprinose istinskom zbližavanju naroda bez obzira na međusobne razlike. Zato ovom prilikom promišljamo te veze na primjerima likovne umjetnosti, kiparsk

Anđa Petrović model za ‘Povijest Hrvata‘

Ivan Meštrović je izradio skulpturu "Povijest Hrvata" 1932., аli je koncept nastao mnogo ranije, 1908. godine, piše Milutin Dedić u prilogu dokumentarnom filmu o spomenicima hrvatskih autora u Srbiji.

– Meštrović je imao poseban odnos prema svojoj majci Marti i upravo je njezin lik ovjekovječio u "Povijesti Hrvata". Njegov odnos prema majci ne bi se trebalo svesti samo na njegovu nacionalnu pripadnost. On je mnogo širi. Pokazao je to radeći osam karijatida za spomenik Neznanom junaku na Avali u Beogradu, a predstavio je i Crnogorku, Bosanku, Hrvaticu, Srbijanku, Slovenku, Vojvođanku, Dalmatinku i Južnosrbijanku. Model mu je bila Anđa Petrović, sestra Nadežde Petrović.

Predstavljene žene pored ostalog simboliziraju i majke palih ratnika. Sve što je radio Ivan Meštrović, nosi u sebi jedno dublje religiozno obilježje, ali ne kao nešto omeđeno strogim kršćanskim normama – ističe Dedić.

ih djela-spomenika i apstraktnih skulptura, koje su u Srbiji i Beogradu napravili hrvatski kipari, a tu je svakako najveći trag ostavio Meštrović – naglasio je naš sugovornik.

Kad je riječ o o skulpturi “Povijest Hrvata”, ona se danas nalazi na pet lokacija: Belom dvoru u Beogradu, ispred zgrade rektorata Zagrebačkog sveučilišta, u Meštrovićevu ateljeu u Zagrebu, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, te u Pittsburghu kod hrvatskih iseljenika. Originalna skulptura “Majka Hrvata” je u Beogradu, no, kako ističe povjesničar umjetnosti Dedić, ni njezine kopije nisu ništa manje umjetnički vrijedne. •


 

#IVAN MEŠTROVIĆ BEOGRAD#POVIJEST HRVATA

Izdvojeno

3. svibnja 2020. - 10:02