Marko Marulić bio je, veli predaja, tako kreposno čeljade da je svojedobno nadbiskup Frane Franić za njega bio pokrenuo postupak beatifikacije. Sve je, međutim, ostalo samo na inicijativi visokog prelata, jer postulator nikad nije imenovan, pa je proces proglašenja Marula blaženikom do danas ostao neaktivnim.
Opće suglasje o neporočnosti oca hrvatske književnosti ipak je nekoliko puta dovedeno u pitanje, a zasluga (ili krivnja) za takav rasplet ide na dušu i jednom stripu. Naime, od 29. ožujka do 4. travnja 1956. godine "Slobodna Dalmacija" je u nastavcima objavila ilustriranu priču pod naslovom "Jedna tragična avantura Marka Marulića".
Sadržaj se referirao na događaj koji je prvi put opisao povjesničar književnosti Petar Kasandrić u pogovoru izdanju "Judite" iz 1901. godine.
Smrtna vreća
U najkraćem, dva su mladića, jedan koji će postati ocem hrvatske književnosti, i drugi, iz slavnog roda Papalića, koji neće stići postati ništa, iz noći u noć naizmjenice opsluživali stanovitu mladu i zanosnu damu. Dok bi jedan pod njezinim prozorima čuvao stražu, drugi bi se predavao erotskoj ognjici. Svoju tajnu nisu uspjeli sačuvati, jer je jedne noći, dok je Marul nestrpljivo čekao da mu se prijatelj spusti iz ložnice zavodljive žene, pred njim tresnula vreća u kojoj je bio dekapitirani Papalić.
Užasnut tim činom i progonjen osjećajem krivnje za putene grijehe kojima se predavao, Marko se tada resetirao i povukao u samoću na Šolti, čime su stvorene pretpostavke da se lakomisleni i raskalašeni mladić pretvori u kršćanskog humanistu i pisca.
Stripovnu adaptaciju te dramatične storije potpisali su naš veliki povjesničar umjetnosti Duško Kečkemet (1923.-2020.) u svojstvu scenariste te slikar, scenograf i karikaturist Petar Zrinski (1911. -1992.) kao crtač. Potonji je jedna od bolje čuvanih tajni naše likovnosti.
Da nije akribičnog profesora Frane Dulibića, jedva da bi se o njemu išta znalo. Rođenjem Zadranin, Zrinski se školovao u Šibeniku, a arhitekturu je studirao u Beogradu gdje se počeo baviti novinskom karikaturom. U ratu je bio partizanski borac, a po njegovom se svršetku bavio kazališnom scenografijom. U Splitu je radio kao nastavnik na Školi primijenjenih umjetnosti, a za naš list je, osim storije o Maruliću, objavio i strip o Hvarskoj buni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....