StoryEditor
Glazbapjesma ih je održala

Glazbena mladež Split, nekadašnja Muzička omladina, u 50 godina rada iz grada i Zagore na opere i koncerte dovela dva milijuna učenika

Piše Jasenka Leskur Staničić
18. ožujka 2020. - 10:15
‘Buldožer’ na Gripama preko Muzičke omladine, za neke prvo rock-iskustvoarhiv Glazbene mladeži

Glazbena mladež Split slavi 50 godina postojanja, a tom prilikom tiskat će se monografija u kojoj će se naći najznačajniji događaji tijekom pola stoljeća institucije koja je osnovana radi organizacije scenskih priredaba, koncerata, festivala i različitih kulturnih manifestacija za mlade svih uzrasta – od vrtićke pa do studentske dobi.

Vršnjaci Glazbene mladeži, danas pedesetogodišnjaci, s nostalgijom će se sjetiti iskaznice ondašnje Muzičke omladine pomoću koje su prvi put u školskim danima gledali “Eru s onoga svijeta” ili rock-koncert “Buldožera”. Opet, profesionalni glazbenici često znaju spomenuti svoje prve početke na pozornici festivala poput “Djeca pjevaju” i, uopće, uvriježeno je mišljenje da je postojanje ustanove kao što je Muzička omladina bilo vrlo bitno za stjecanje prvih iskustava na kulturnim priredbama, razvijanje kulturnih potreba i, u konačnici, za stvaranje kulturne publike. Uz to, njezinim djelovanjem stvarani su kvalitetni programi koji su bitno obogaćivali kulturni život grada.

Današnji ravnatelj Glazbene mladeži Marin Kaporelo ima podatak da je tijekom pet desetljeća održano čak oko 7300 različitih kulturnih događaja, a na njima je bilo gotovo 2,1 milijun posjetitelja. Popis uglednih imena iz svijeta umjetnosti koji su nastupali pred djecom, glazbenika, glumaca, pisaca, također je impresivan. Mnoga velika imena umjetničkog svijeta nastupala su pred splitskim školarcima, a proučavanje arhive podsjetit će na neke projekte koji danas zvuče kao znanstvena fantastika, gotovo pa nešto neizvedivo.

Poput, recimo, “Proljeće i jesen u Zagori”. Cilj toga projekta bio je da se mladima iz sela Dalmatinske zagore tijekom školske godine omoguće živi kulturni sadržaji, a to se provodilo na zbilja originalan način – karavane od 10 do 12 autobusa dovodile su djecu u grad.

Ujutro i popodne djeca bi gledala dvije različite predstave, a u međuvremenu im je osmišljeno razgledanje grada uz stručne vodiče, zatim izlet na Marjan te ručak u tadašnjem restoranu “Kod Vicka”, Brodograđevne industrije Split. Zahvaljujući tome je, primjerice, 1975. godine 11.063 školaraca iz Prugova, Srinjina, Raskršća, Neorića, Vrbe, Primorskog Doca, Klisa, Kaštel Lukšića, Lećevice, Crivaca, Sv. Kaja, Prgometa-Labina-Presla-Trolokava, Ramljana-Bračevića-Pribuda-Milešine, Brštanova-Dugobaba, Kaštel Kambelovca, Žrnovnice, Dugopolja, Slatine, Ogorja, Bogdanovića, Muća, Kladnjica, Kaštel Sućurca, Kaštel Novog pogledalo 80 različitih priredbi.

image
Druga smotra mladih 1974.

Paralelno s ovom trajala je i akcija “Autobusom, vlakom i brodom u operu”, obično krajem školske godine, u sklopu koje je na tisuće mladih iz okolnih mjesta gledalo kazališne programe u splitskom kazalištu i drugim prostorima.

Za ove projekte Muzička omladina Splita nagrađena je Nagradom grada Splita za 1973. godinu, i to zbog “izuzetnih uspjeha postignutih na planu estetskog odgoja i obrazovanja mladih”. U obrazloženju Nagrade može se pročitati da Muzička omladina ima oko 11.000 članova u Splitu te oko 8000 iz prigradskog i zagorskog dijela nekadašnje splitske općine.

Ili, primjerice, projekt koji je u nekoliko navrata izveden s orkestrom HNK-a iz Splita s djelima B. Brittena “Mlada osoba upoznaje orkestar” i C.M. Webera “Poziv na ples”. Dirigent Nikolaj Žličar komentirao je školskoj publici Brittenovu partituru, a zanimljivo je to da su škole prethodno dobivale tu partituru, pa bi učenici sa svojim nastavnicima proradili djelo i na taj način došli pripremljeni na predstavu!

Čini se da je tijekom 50 godina, počevši od 1970., kad je službeno registrirana Muzička omladina Split – a prije toga je djelovala unutar koncertne direkcije “Dalmacijakoncert”, gdje je prvi tajnik bio Joško Markotić – posebno bogato događajima bilo upravo to prvo desetljeće.

Recimo, 1972. godine ona je već imala 9000 registriranih članova. Te godine Muzička omladina osnovala je Umjetnički salon u Krešimirovoj ulici, gdje su se svakog četvrtka održavali koncerti, a uz to još i predavanja, slušaonice, susreti s umjetnicima. Znalo je biti i do pet programa dnevno za članove i građanstvo! U 12 godina djelovanja Salona kupljen je i koncertni klavir, a u povodu njegova otvaranja osmišljen je ciklus “Pet Bachovih koncerata”, koje su izveli pijanisti Pavica Gvozdić, Jurica Murai, Stjepan Radić, Vladimir Krpan i Ranko Filjak. Uz njih, nastupili su još mnogi: Krunoslav Cigoj, Ivan Korunić, Goran Listeš, Ana Domančić Krstulović, Ranka Kragić Cuzzi... Postojao je čak i jazz-klub sa slušaonicom – a to je podatak koji bi u današnje vrijeme razgalio krhku i malobrojnu splitsku jazz publiku. Tako su 1973. godine za Muzičku omladinu šest koncerta održali pjevač iz Tennesseeja Charles Fulton i klavirist Richard Bachend.

Te godine Muzička omladina imala je čak osam različitih ciklusa: pionirski; dva kazališna za osnovce, dva za srednjoškolce i studente; koncertni ciklus; ciklus klupskih i školskih priredaba.

image
Tada vrlo mladog pijanista Ivu Pogorelića 1980. je u hotelu ‘Marjan’ slušalo 887 mladih

Također, te je godine ostalo zabilježeno da se s učenicima Gimnazije “Marko Marulić” družio veliki hrvatski kompozitor Boris Papandopulo. Da je Dražen Vrdoljak održavao predavanja o pop muzici, šansoni, novom valu, punku i rocku. Da je šansonijerka Lada Kos održavala na stotine koncerata u Splitu i po cijeloj Zagori.

Da su u Gradskom klubu nastupali Ibrica Jusić, Zvonko Špišić, Boško Petrović i B.P. Convention, Đorđi Peruzović i Vladimir Ruždjak, držeći koncerte i razgovarajući s mladim članovima Muzičke omladine. Da je Ranka Kragić Cuzzi na koncertima upoznavala mlade s oblicima i stilovima klasične pijanističke literature. Da je Maria Danira, prvakinja Narodnog pozorišta iz Sarajeva, izvodila monodramu “Gospođe Glembajeve”. Nada Subotić iz Zagreba govorila je poeziju Jure Kaštelana. Marija Crnobori, prvakinja Dramskog pozorišta iz Beograda, nizala je recitale čakavske lirike u Splitu i Zagori. Mira Banjac je s predstavom “Ljubica... prvo lice množine” gostovala u školama, na fakultetima, ali i u tvorničkim halama! Tada je, naime, postojala ideja da se “radničkoj omladini” prije ili poslije radnog vremena, pa i u pauzi za marendu omogući kontakt s kulturnim sadržajima! Za to su uvijek bili zainteresirani radnici poduzeća “Jugoplastika”, “Dalmacijacement”, “Dalmatinka” iz Sinja.....

Sedamdesetih godina najpopularniju predstavu za djecu “Olovka piše, piše srcem” izvode Rada Đuričin i Pavle Minčić. “Gorski vijenac” govori Milorad Spasojević. Organiziraju se književni susreti s Desankom Maksimović i Vesnom Parun. Monologe iz TV i kazališne predstave “Karađoz” govori Reihan Demirdžić. Izvode se poetsko-glazbeni recitali, predstavljaju najpoznatiji pjesnici, izvode suvremene dječje drame njemačkih autora...

Tjednik Arena objavljuje veliku reportažu o Splitu i posebno mjesto daje izvanrednoj aktivnosti Muzičke omladine Splita, koja “u zahuktaloj aktivnosti kao magnet privlači mlade i vodi ih u duhovna bogatstva kulture”.

Srednjoškolci Klasične gimnazije “Natko Nodilo” putuju na jednodnevni izlet u Dubrovnik da bi gledali – Gundulićevu “Dubravku”.

Muzička omladina počinje organizirati i rock-koncerte, pa su u košarkaškoj dvorani na Gripama nastupili grupa “Leb i sol” iz Makedonije i “Buldožeri” iz Slovenije. Neki i danas pamte taj događaj kao prvo iskustvo susreta s rockom uživo!

Osamdesetih je godina vrlo popularan među mladima bio multimedijalni koncert Nikole Rackova, profesora beogradske Muzičke akademije, pod nazivom “Koncert za svakog” koji je izvodio niz godina, kao i programi “Besmrtni Amadeus”, “Vodič kroz umjetnost” i “Priča o Georgeu Gershwinu”.

Godine 1980. tada vrlo mladi pijanist Ivo Pogorelić darovao je koncert Muzičkoj omladini Splita, i to u hotelu “Marjan”, a slušalo ga je 887 mladih Splićana. Ostalo je zabilježeno da je već tada koncert bio glazbena senzacija. A 1986. u ciklusu “Mladi talenti” nastupio je danas svjetski poznati violinist, a tada “čudo od djeteta” Stefan Milenković.

U košarkaškoj dvorani na Gripama prvi put su za mjuzikl “Poljubi me, Kato” sarajevskog Narodnog pozorišta korišteni viseći širokopojasni mikrofoni. Od 1971. do 1982. za redovite radioemisije na Radio Zagrebu pod nazivom “Tribina Muzičke omladine” priloge o Splitu pripremaju Josip Mirošević, Nenad Nikolović i Ivica Matijaš.

Plesni teatar Muzičke omladine Split prvi ima nastup 1987. godine, a baletni pedagozi Luciano Perić i Branka Ćića Trumbić godišnje upisuju 200 do 250 polaznika i stvaraju predstave za mlade.

Još je na desetke imena koja su ostala zabilježena u arhivi Muzičke omladine Splita: Pero Kvrgić, Marija Sekelez, Špiro Guberina, Milka Podrug Kokotović, Arsen Dedić, Oliver Dragojević, Severina, Mišo Kovač, Hrvoje Zalar, Zijah Sokolović, Antun Celio Cega, Nikša Dulčić, Ivica Krakić, Mima i Bane Janković, Jelisaveta Seka Sablić, Darko Čurdo, Arijana Čulina, Mile Rupčić, Karlo Dujmović, Đorđe Škarica, Jakša Fiamengo, Enes Kišević, Boris Miholjević i drugih koji su svojim nastupima i kontaktima sa školarcima potpomogli kvaliteti programa i uspješnosti organizacije na čijem su čelu kao predsjednici bili Josip Mirošević, Nada Ujević, Nenad Nikolorić, Vinko Lesić, Josip Bartolović, Rade Perković, Miljenko Grgić, te kao ravnateljica Gordana Lesić.

Muzička omladina je u doba Domovinskog rata organizirala niz humanitarnih programa u Splitu, a po hotelima Splita, Kaštela, Trogira i Makarske poseban program za izbjeglice u kojima su nastupali poznati estradni umjetnici, djeca splitskih vrtića i Plesni teatar MOS-a.

Prestankom djelovanja koncertne poslovnice “Dalmacijakoncert” 1990. godine prestalo je održavanje stalnih koncerata ponedjeljkom, a Muzička omladina se tijekom vremena prihvatila obnove koncertnog života grada nakon što je u jednom trenutku potpuno zamro. Ratne godine također su ostavile traga, a trebalo je dati priliku mladim glazbenicima koji su uz velike napore uspijevali održavati koncerte u Splitu. Bez adekvatnog prostora, s nedostatnim sredstvima i sada s neodgovarajućim koncertnim klavirom, uhvatili su se ukoštac s “koncertnim vakuumom” koji će utjecati na generacije mladih, uskraćenih za ovu vrstu glazbenih iskustava...

Čitav je niz glazbenih događaja i ciklusa koji će obilježiti “friškiju” povijest ove organizacije, a jedan od značajnijih je festival Dani duhovne glazbe “Cro Patria” na kojem sudjeluju zborovi iz cijele Hrvatske.

Mrin Kaporelo: Sugrađani, sudjelujte

– Naša je osnovna misija povezivanje djece i mladih od vrtićke, preko osnovnoškolske i srednjoškolske dobi sve do fakultetskih dana, a nakon toga i kroz život, s glazbom i kulturom općenito, razvoj publike i očuvanje kulturne nematerijalne baštine. Prošle godine realizirali smo 170 programa: koncerte, natjecanja, predstave, cikluse, radionice, predavanja... s 3000 izvođača i 27.000 posjetitelja. Svih dobnih skupina, domaćih i stranaca.

U povodu velikog jubileja 50 godina, pozivamo naše sugrađane da podijele s nama svoja iskustva, zapise, fotografije, novinske članke, komentare i sjećanja vezana uz brojna događanja proteklih godina, kako bismo ih uvrstili u monografiju ili na našu web-stranicu.

Muzička omladina preimenovana je u Glazbenu mladež 2006. godine. •

#GLAZBENA MLADEŽ SPLIT#MUZIČKA OMLADINA SPLIT 50 GODINA#MARIN KAPORELO

Izdvojeno

05. lipanj 2020 20:21