Jesmo li informatizirani, umreženi, je li nam život lakši zbog tehnologije i kad će to i u naše selo? E-Karton, još jedan projekt Ministarstva zdravstva još je, i nakon dugih godina, u porođajnim mukama. A najveća ‘greška‘ u sustavu je, jasno, čovjek.
Posljednji put prošle godine najavljen je projekt e-Kartona - umreženosti svih hrvatskih zdravstvenih institucija koji bi s kompletnim informacijama o jednom pacijentu, njegovim kroničnim bolestima, posjetima liječnicima, pregledima, nalazima, lijekovima, podizanju istih, bio dostupan na jedan klik mišem, dok bi građani svoje kompletne zdravstvene podatke gledali kroz sustav e-Građanin. Najavljeno je i kako će sve funkcionirati do početka ove godine, a potpuno će zaživjeti do 2026. Spominjalo se i prekogranično dijeljenje podataka, ma zvuči savršeno. Ali malo nam zapinje.
Kod nas se još uvijek nose doznake, uputnice koje ‘nisu prošle‘ kroz sustav, papiri, printaju nalazi, čekaju slike na šalterima, naručuje se upornim zivkanjem na telefon ili mailom, a čeka stoljećima. Funkcioniraju li dubrovačke zdravstvene ustanove u ‘novoj‘ informatizaciji?
-Informatizacija je krenula 2008. godine. Po zakonu su obvezne bile umrežiti se sve zdravstvene ustanove, a na kraju je to napravila jedino obiteljska medicina, ali ipak uz cijelu tehnologiju ostalo je masu ‘papirologije‘. To nas guši, to nisu poslovi liječnika, sestara i tehničara već administratora i to je taj apsurd koji traje” – rekao je predsjednik dubrovačkog KoHOM-a dr. Orsat John, liječnik obiteljske medicine.
-Smiješno je da za pacijente i dan danas moramo printati bolovanja, kojekakve liječničke potvrde. To dovodi do nepotrebnog dolaska u liječničku ordinaciju, stvaranju gužvi, ljudi gube vrijeme, a djelatnicima je to toliko puno administracije da ometa liječnički posao” - dodaje dr. John podvlačeći i kako su tu dva osnovna problema koja treba riješiti važnija, a to je nedostatak liječnika i drugog medicinskog osoblja te nevjerojatno duge liste čekanja zbog kojih su pacijenti primorani tražiti druge, privatne ustanove, plaćati ili beskrajno dugo čekati, dok liječnici imaju tek minutu za posvetiti se pacijentu.
-Da se ta informatizacija provela kad se obećavalo, onda bi to funkcioniralo tako da obiteljska medicina ne bi bila prezagušena, pacijenti ne bi čekali na redove u bolnicama jer bi liječnici u svim ustanovama imali uvid u apsolutno sve, ali nemamo ni liječnika, pa onda ne mogu ni te liste biti kraće.”
Dubrovačka Opća bolnica pomalo je ušla u informatizaciju, dodaje, zadnjih par godina, kad su imali s ravnateljstvom dogovore oko požurivanja cijele stvari, jer bez njih to i nema nekog smisla.
-Puno je to bolje i vjerujem da će se kroz godine kod nas to zaista i potpuno umrežiti. Ali sad se sve svodi na volju određenih liječnika. Mada imaju obavezu to raditi, nitko ih neće sankcionirati zato jer nekome nisu ubacili nalaze u sustav i opet smo u istom krugu. Dva su rješenja ove situacije: prvo riješiti primarnu zdravstvenu skrb, da imamo više liječnika, drugog medicinskog osoblja i aparata, pa bi ta skrb onda zaista imala pravi smisao. Kad bi pacijent sve to obavio u primarnoj, ne bi se redovi u bolnici potezali godinama. Sve bi oko pacijenta bilo dostupno kroz informatički sustav i sve bi bilo lakše.” - dodaje dr. John.
U sustavu su dakle vidljivi samo oni podaci koji su ubačeni, uglavnom se radi o obiteljskoj medicini, bolnice zapinju, nisu vidljivi nalazi hitne ni pregledi s internih uputnica, a u sustav ne mogu ni privatne ustanove, imale ugovor s HZZO-om ili ne.
Ostaje tu i pitanje zaštite osobnih podataka kao i toga tko bi sve i na koji način imao uvid u nečije osobne podatke, no i to je rješivo. Neka se ugledaju na Poreznu upravu. Sve znaju o vama od rođenja, a ako misle da ste im nešto dužni, neće vas spasiti ni promjena adrese, imena ni prezimena, pronaći će vas ona kuverta taman preselili na Mars.