Da s potresima treba naučiti živjeti, reći će vam svaki seizmolog, ali i građevinar ako ga upitate kako podizati kuće i zgrade na seizmički hiperaktivnom području poput dubrovačkog. Kad već ne možemo promijeniti stvari, treba im se prilagoditi konstrukcijom objekata koji mogu izdržati jake potrese, odnosno ostati otporni na količinu energije koju oslobađa podrhtavanje tla.
Treba zapravo postići da se kod ‘trešnje’ građevina giba u smjeru suprotnom od širenja potresne energije, kažu upućeni. Na turskom primjeru urušavanja višekatnica čija prizemlja, ‘razlomljena’ na nizove trgovina za najam nisu odoljela potresu, vidi se kolika je važnost kvalitetnog temeljenja.
Jesu li se i u Dubrovniku u posljednje vrijeme postrožili kriteriji gradnje zbog rizika od razornih potresa, te je li protupotresno učvršćivanje zgrada postalo standard, ili ono, pučki rečeno, ovisi o tome ima li investitor dovoljno novca za dodatno ojačanje konstrukcije, pitali smo građevinskog inženjera Tomislava Bačića.
Aktualni predsjednik Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik ističe kako ne postoje kriteriji koji bi se zbog pojedinog investitora, ma tko taj bio, postrožili ili ublažavali. Drugim riječjima, nitko ne može štedjeti na investiciji tako da od izvoditelja zatražiti da mu izgradi zgradu bez ‘osigurača’ protiv potresa.
- Postoje jasni propisi koji definiraju potresne zone na osnovu kojih se i projekti konstrukcije proračunavaju na potres. Za dubrovačko područje vrijedi vrlo visoka potresna opasnost i toj se činjenici podređuju svi projekti – otkriva Bačić koji, međutim, primjećuje kako protupotresno učvršćivanje konstrukcije zgrada ipak kod nas još nije postalo standard:
- Slobodno mogu reći da je protupotresno učvršćivanje starih zgrada na području grada Dubrovnika još u povojima. Radi se na tome, ali nedovoljno brzo. Mislim da nije niti riječ o novcima, već o nedovoljnoj upućenosti samih vlasnika objekata koji nemaju točne podatke o mogućnosti urušavanja tih objekata uslijed eventualnih jačih podrhtavanja – zaključuje Bačić.
O čemu govore Eurokodovi?
Građevinska struka se kod aktivnosti u područjima pojačane seizmičke aktivnosti inače ravna prema Eurokodovima, posebnim smjernicama koje obuhvaćaju sve segmente gradnje, od sastava tla i njegova lokalnog utjecaja s obzirom na moguće postojanje rasjeda, pukotina, kaverni isl, do seizmičkih hazarda poput pojave klizišta i slijeganja terena. Aktualni Eurokod 8 izdvaja dva različita zahtjeva vezana uz razinu zaštite građevine, a to su “near collapse” (blizu/do kolapsa) i “damage limitation” (ograničenje štete). Prvi zahtjev odnosi se na izdržljivost objekta kod seizmičkog opterećenja do granice urušavanja (koje se ne smije dogoditi), s obzirom na najjači mogući potres na lokalnome terenu. ‘Damage limitation’ pak predviđa da konstrukcija kao sustav ‘prebacuje’ eventualna oštećenja u neopasna (nenosiva) područja i time umanjuje štete od podrhtavanja tla.
