Za potrebe predopskrbe eurima u 2022. i djelomično za potrebe opskrbe u 2023. Hrvatska narodna banka osigurala je ukupno 627 milijuna komada eurokovanica i 346 milijuna komada euronovčanica, prenosi Slobodna Dalmacija.
Do 31. prosinca 2022. banke su od HNB-a preuzele oko 388 milijuna komada eurokovanica, što uključuje početne pakete eurokovanica, i oko 63 milijuna komada euronovčanica. Za potrebe redovite opskrbe banaka u 2023. u Hrvatskoj kovnici novca izradit će se dodatnih oko 210 milijuna komada eurokovanica, objavio je HNB u priopćenju u kojem zaključuje da je glavni dio procesa zamjene kune eurom proveden uspješno. U HNB-u otkrivaju da su tijekom razdoblja predopskrbe, dakle uoči uvođenja eura, bankama dostavljene ukupno 1,3 milijarde eura, što uključuje i vrijednost početnih paketa eurokovanica, piše Novi list.
– Na osnovi iskustava zemalja koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, HNB očekuje da će se pri zamjeni kune za euro vratiti oko 1,1 milijarda komada kovanica kune i više od 500 milijuna komada novčanica kune, što uključuje i pričuve gotovog novca kune HNB-a. Nakon povlačenja kovanice kune čuvat će se u montažnom objektu u vojarni Croatia do proteka roka zamjene od tri godine i poslije toga prodat će se kao sekundarna sirovina. Usporedo s povlačenjem iz optjecaja, postupno se uništavaju novčanice kune na sustavima za obradu novčanica koji imaju mogućnost njihova uništavanja rezanjem i brojenja uništenih novčanica. Potreban prostor za povučene novčanice kune osiguran je u trezorima HNB-a. Na dan 19. siječnja 2023. HNB je u trezoru pohranio oko 326 milijuna komada novčanica kune (65 posto procijenjene količine), dok je u vojarni smješteno oko 443 milijuna komada kovanica kune (40 posto procijenjene količine), poručuju iz središnje banke.
– Nijedan potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, a što je HNB intenzivnim supervizorskim aktivnostima i osigurao, te će i dalje nastaviti s kontrolom konverzije osobito u dijelu kredita potrošačima. Isto tako, svi subjekti pod nadzorom HNB-a (banke, kreditne unije, institucije za elektronički novac i institucije za platni promet) tarife naknada konvertirali su u euro bez ikakvog povećanja od 1. siječnja, odnosno samo uz primjenu pravila o preračunavanju i zaokruživanju, tvrdi HNB.
No, dok naknade zbog eura nisu poskupjele, kako tvrdi središnja banka, kamate na kredite su odmah počele rasti, posebice na stambene, piše Novi list.