Svi govore o maslinama, ali i dalje trošimo tek dvije litre po stanovniku; Prosjek u EU je čak šest puta veći!

Okolnost da je naša sjajna glumica Zrinka Cvitešić sve sklonija predah od glamura s crvenih tepiha tražiti u miru bračkoga maslinika - premda je porijeklom kontinentalka iz Karlovca - nije, sto posto nije, bez izvjesnog utjecaja na zdravlje našega maslinarstva.

Naime, vijest o zlatnoj medalji koju je rečena filmska zvijezda dobila za kvalitetu njezina maslinova ulja manje-više svi mediji promptno su objavili i tako doprinijeli popularizaciji "života pod maslinama", koliko god se lako moglo pomisliti da u tom filmu (znate ono, prskanje, razbacivanje gnojiva, okopavanje...) ona baš i nema naslovnu ulogu.

Kako god, lijepo je i pohvalno što se nježna i (bar na prvi pogled) fragilna osoba (s)našla u oznojenom i pomalo hrapavom svemiru težaka-maslinara, pripomažući (makar nehotice) da se "izvještaji" iz njega dalje dobace, što je, da ne duljimo, slučaj i s aktualnim događanjima vezanim uz Noćnjak, prestižnu međunarodnu smotru maslinara i uljara koja će se u poslovično besprijekornoj organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije koncem ovog mjeseca održati u Neumu, u BiH.

Utoliko se čini da je povoljan trenutak i ovdje, u Dalmovnici, istaknuti kako će jedan od glavnih ciljeva neumskih panela i radionica biti osposobljavanje za stručnu obnovu maslinika odnosno prevladavanje posljedica loše maslinarske godine obilježene ekstremnom hladnoćom u ožujku i kasnijim naletom štetnika, ali i promoviranje svijesti o tome da je maslinovo ulje vrlo ljekovit proizvod s prepoznatljivim terapeutskim djelovanjem, o čemu se u (razvijenom) svijetu počinje sve više voditi računa.

Kvaliteta maslinova ulja našeg podneblja nedvojbena je - to nam je, zapravo, i najjači adut na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu - premda udio Hrvatske ni u proizvodnji ni u potrošnji i prodaji takvog ulja nije na razini naših potencijala.

U Hrvatskoj se, naime, troši tek dva litra maslinova ulja po glavi stanovnika, u Europskoj uniji prosjek je 12 litara, a u Grčkoj čak 20; EU daje čak 73 posto svjetske proizvodnje, od čega na Španjolsku otpada 50 posto, dok je hrvatski udio svega 0,2 posto; u svijetu se svake godine ubere 3,3 milijarde kila maslina, a u Hrvatskoj 5,5 milijuna kila, s tim da godišnje izvezemo 130 tona i uvezemo 2500 tona maslina...

I za kraj, u kontekstu ovih brojki svoju "tonažu" svakako ima i podatak da je patvorenje i prodaja lažnog maslinova ulja - objavljeno je - po vrijednosti "drugi biznis" na baloti zemaljskoj.