StoryEditorOCM
S mora i krajaTUŽNI EPILOG

Vir ima vile, a nema nogostupe! Jednom se i pitka voda izmiješala s kanalizacijom. Rošin: Sve su dokrajčili

Piše Saša Ljubičić
19. kolovoza 2024. - 19:04

Vir je simbol divlje gradnje u Hrvatskoj. Zbog silnih vikendaša, domaćih i stranaca, gotovo svaki njegov pedalj pretvoren je u beton. U labirintu ulica i uličica na otoku snalaze se dobro samo njegovi stalni stanovnici. Za ostale je to bila i ostala džungla koja sama piše svoja pravila.

U posljednjem valu legalizacije država je "blagoslovila" sve te vile i vikendice sklepane po sistemu "tri praščića", no to nije riješilo vitalne probleme Vira i sličnih sredina. Urbanistički kaos teško je rasplesti potezom pera, a nešto što je jednom uništeno na tako besprizoran način nemoguće je učiniti funkcionalnim i oku ugodnim. 

Premda se općinari trude popraviti komunalne standarde na Viru i dijelom u tome ipak uspijevaju – dapače, hvale se odličnim turističkim brojkama – gorka je činjenica da na nekim mjestima još nedostaje nogostupa, javne rasvjete, a promet je intenzivan kao da se nalazite u gradu, a ne na škoju. Ljeti je tu auto na autu.

Otrovani mališani

Svojedobno se Jerka Rošina, uglednog hrvatskog urbanista i arhitekta, prozivalo zbog njegove izjave da se građevinski kaos na Viru može riješiti samo nuklearnom bombom. Naravno, radilo se o metafori kojom je Rošin želio šokirati javnost, osvijestiti do koje su se mjere stvari otele kontroli, da su zbog strašnog divljanja u prostoru ugroženi čak i ljudski životi. Svojedobno se na Viru pitka voda izmiješala s kanalizacijom, što je umalo završilo tragedijom jer je bilo otrovanih mališana. Sada je u automobilskoj nesreći pijani vozač pregazio cijelu obitelj, a poginula je mlada majka troje djece.

image

Arhitekt Jerko Rošin
 

Vojko Bašić/Cropix

Nije to, nažalost, prvi put da se na Viru, u prometnoj džungli, gube ljudski životi. Samo ove godine na području općine dogodila se 61 nesreća s dvije smrtno stradale osobe, a lani su zabilježene njih 64 s jednom poginulom osobom. Nesreće su česte u ljetnom razdoblju, kad Vir, u kojem mnogo stranaca ima kuće, vrvi gostima, kad se broj ljudi utrostruči, a situacija u prometu bude kaotičnija nego inače. 

 – I to su te popratne stvari koje se u prvom planu nisu vidjele, o kojima se nije vodilo računa i na koje se rijetko tko obazirao, a onda kasnije dođe do tragedije. Mnogi reagiraju, kao, što ima veze da se gradilo bespravno, ni prvi ni zadnji put, i što to kome uopće smeta, a kad se dogode ovakva i slične nesreće koje su indirektne posljedice legalizacije bespravno podignutih kuća  – zanijeme. I opet, nažalost, nije Vir u tom smislu iznimka, ali bio je prvo mjesto koje je posjetila tadašnja komisija kojom sam rukovodio, a koja je po svaku cijenu nastojala zaustaviti divlju gradnju. Posjetila i uvjerila se na licu mjesta što znači uništiti prostor divljom gradnjom. Znači, ništa ja ni onda ni danas nisam imao protiv Vira, ali kad shvatite da je na Viru ljeti oko sedamdeset tisuća ljudi, koliko ih ima i u Zadru, a nemate ni približno takvu infrastrukturu koju ima Zadar, ovakve tragične nesreće teško će se izbjeći. Kažu, nije bilo nogostupa? Pa Vir s tolikim brojem stanovnika nema ni svoju bolnicu, ako hoćete, ni sveučilište i još štošta jer je nastao neplanski, a Zadar ima. Čujem da se s vremenom uvelo koliko-toliko reda, ali nije to lako kad ste divljom gradnjom već pojeli dragocjeni prostor – kaže Rošin i podsjeća na to da je legalizacija gotovo milijun bespravno izgrađenih kuća u Hrvatskoj društveno, a ne birokratsko pitanje.

Stanje se nije popravilo

image

Panorama otoka Vira

 

Vojko Bašić/Cropix

  – To što je neka kuća građena bez plana i dozvola zapravo je incident u prostoru. Kad se takvom investitoru kasnije izdaju sve potrebne dozvole, ne znači da su takvu kuću naknadno odobreni "papiri" učinili boljom, funkcionalnijom, ljepšom. Ona svejedno ostaje problem u okolišu. I to je najgore od svega. Primjerice, žalimo se da nam turisti slabo troše i da nemamo dovoljno hotela s pet zvjezdica za bogatu klijentelu, a kako ćete vi u jednoj Makarskoj, koja nestaje pod navalom graditelja, napraviti hotel s pet zvjezdica kad je sve oko njega kaotično. Džabe vam je što ćete nuditi vrhunsku uslugu u vrhunskom interijeru, kad će se već izlaskom iz hotela gost susresti s loše izvedenim ulicama, gužvama na cesti, nedostatkom parkinga, bukom jer je zgrada sjela na zgradu, pa svjetlosnim zagađenjem ili mirisima užeglog ulja koji se širi na sve strane. Ne možete graditi bilo kakvu suvislu turističku priču, dizati kvalitetu usluge u bilo čemu, a pogotovo u turizmu, ako ste divljom gradnjom potpuno dokrajčili prostor – veli Rošin i napominje da je to njegov osobni sud, i da dopušta javnosti da važe argumente za i protiv njega, ali ostaje pri tome da se masovnom legalizacijom "na crno" izgrađenih objekata stanje u prostoru nije popravilo ni za jotu. 

  – Mi smo samo u formalnopravnom smislu priznali postojanje takvih objekata, ali svi problemi koji su postojali prije, a oni se najviše odnose na infrastrukturu, prisutni su i danas. Ponavljam, shvatili smo legalizaciju kao birokratsko, a ona je ustvari društveno pitanje, a to je veliki problem –  poručuje naš sugovornik. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
03. studeni 2024 16:59