StoryEditorOCM
S mora i krajaOd masline sve valja

Talijani je piju nemilice, a kod nas je otpad. Pogledajte koji nusproizvod iz uljare navodno liječi mnoge bolesti

Piše Stanislav Soldo
9. rujna 2024. - 15:50

Dalmatinci je bacaju. Ne pada im na pamet iskoristiti je. A i kako bi kad je neugodnog mirisa, "kolje za oči“, tamna i šporka.

To je otpadna voda nakon procesa prerade maslina u ulje koja onečišćuje okoliš, a sadržava šećere, organske kiseline, zaostalo maslinovo ulje, minerale i fenolne spojeve. Tamnosmeđe je do crne boje i neugodnog mirisa koji potječe od fermentacijskih procesa tijekom prerade maslina u ulje.

Poznato je da je maslinovo ulje protuupalni lijek za crijeva, smanjuje kolesterol, poboljšava probavu, korisno je za srce, a neki tvrde da čak pomaže i kod depresije i anksioznosti.

image
Duje Klarić/Cropix

Međutim, talijanski znanstvenici sada se usmjeravaju na mutni, smeđi i prethodno odbačeni nusproizvod iz uljare  - otpadnu vodu nastalu iz prerade maslina koja bi mogla postati superhrana.

Tako naši susjedi Talijani imaju velike planove s ovom otpadnom vodom, koja se do sada smatrala zagađivačem okoliša. Tvrde da je čak ljekovita, jednako liječi kao i maslinovo ulje iz kojega je nastala. Puna je zdravih biljnih spojeva. Smatra se da ona ima najmanje deset puta više fitokemikalija od ekstra djevičanskog maslinovog ulja, koje se smatra bogatim izvorom.

Možda bi se mogla usporediti sa sirutkom, zaostatkom proizvodnje sira, koja se godinama bacala da bi danas bila izvrstan lijek za detoksikaciju jetre.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Adriana Albini, talijanska znanstvenica, ovu otpadnu vodu proučava posljednjih deset godina te je otkrila da ona može pomoći u prevenciji i liječenju pojedinih vrsta raka, što uključuje rak pluća, prostate, debelog crijeva i dojke.

- Konzumiranje hrane bogate korisnim kemikalijama biljnog podrijetla, poput onih u mediteranskoj prehrani, povezano je sa smanjenim rizikom od razvoja bolesti, a nusprodukt maslinova ulja sadrži najmanje 30 različitih vrsta polifenola, među kojima je hidroksitirosol bio najzastupljeniji - objašnjava Adriana Albini za talijanski Guardian.

Druga istraživanja pokazala su da otpadna voda može biti korisna u oporavku metabolizma, a ujedno ima i potencijal pomoći kod kardiovaskularnih i neuroloških stanja.

image
Vojko Bašić/Cropix

Međutim, u našim uljarama ova voda je bila i ostala otpad i veliki problem za zbrinjavanje.

Potvrđuje nam to i Jakša Najev, upravitelj Poljoprivredne zadruge Marina, kojega smo zatekli upravo u pripremama za ovogodišnju berbu i preradu maslina.

- Otpadna voda nakon prerade maslina bi se mogla koristiti za navodnjavanje i gnojenje maslinika, to je tako do sada bilo riješeno u Italiji. Međutim, kod nas je problem jer se ne može dobiti vodoprivredna dozvola, budući da se smatra da je zagađivač okoliša.

Naša poljoprivredna zadruga otpadnu vodu od maslina odvozi u prečistač Stupe u Splitu - pojašnjava nam Jakša Najev, koji naglašava da nije upoznat s nikakvih relevantnim podacima da bi otpadna voda od maslina bila korisna za zdravlje, kako to ističe talijanska znanstvenica Adriana Albini.

- Takva otpadna voda ide kroz strojeve i ja se ne bih usudio reći da bi se mogla piti. Nije to sok. O mogućnosti navodnjavanja i gnojidbe tla, to je nešto drugo. O tome se može razgovarati - naglašava Jakša Najev.

image
Ivo Ravlić/Cropix

Koštice masline griju kuću bolje od peleta

Malo tko zna da su koštice masline jeftin energent, a ne otpad koji nastaje preradom ploda kako se u najvećem broju slučajeva tretira. Osim visoke energetske vrijednosti, znatno je i jeftinija nego, primjerice, lož ulje, peleti, briketi ili drvo za ogrjev. 

Koštica po Dalmaciji imamo na pretek, svaka uljara koja prerađuje masline ne zna što će sa njima. Jeftine su, a njihova kalorična vrijednost je puno bolja i, ono što je najvažnije, mogu se miješati sa peletima ili potpuno samostalno ložiti.

Umjesto da ih bace kao biološki otpad, neke uljare u Istri koštice masline prodaju za grijanje.

U Hrvatskoj se godišnje ubere i preradi na tisuće tona maslina u kvalitetno maslinovo ulje, dok se nusproizvod - komina sa košticama odlaže na deponije ili odbacuje negdje u prirodu gdje godinama zagađuje okoliš.

- Ako se pravilno ekstrahira i suši, koštica je puno bolja od peleta. Nema dima, nema neugodnih mirisa, a plamen izgleda kao da gori plin. Koštica masline teško je zapaljiva, ali kad uhvati oslobađa visoke temperature i u kući neće biti hladno - kaže Karmino Baletić, uljar iz Istre.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. studeni 2024 22:11