Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je donesen lani, 2023. godine i to nakon punih 19 godina „čekanja”, opet je nedorečen. Opet se „pluta” u bespućima administracije, opet se čeka onaj još jedan dodatni papir.
U ovom slučaju čekaju se – pravilnici!
Oni dokumenti koji konkretiziraju kako nešto provesti, kako u stvarnosti nešto i obaviti a ne da sve ostane „mrtvo slovo na papiru”, jer zakon treba provoditi, a to sve uređuju, definiraju pravilnici.
Mnogi se od njih čekaju, a jedan je važan za naše morske luke, koji reguliraju – lučke redare.
Naime, red u lukama otvorenima za javni promet su obveze resornih lučkih uprava, Jadran je „primamljiva” destinacija turistima iz cijelog svijeta, pa splitska gradska luka broji rekordne uplove kruzera, prijevoza putnika ali i tereta u Sjevernoj luci, dok sve ostale luke u sklopu regionalnih lučkih uprava, nižu povećane brojke uplova katamarana, trajekata ali i mini-kruzera, jahti,...
Sve donosi naravno i znatno uvećan broj gostiju, ljudi koji prolaze kroz ta lučka područja, gdje je sigurnost – najvažnija.
Sigurnost najvažnija
A tko brine o toj sigurnosti, o redu u lukama?
- Uz lučke kapetanije i stručne službe nadležnog Ministarstva, trebali bi o tome brigu voditi lučke uprave i posebno od lučke uprave angažirani lučki redari! No za sada još uvijek nemamo osvježen i sa Zakonom iz 2023. godine, usklađen Pravilnik o redu, pravilnik koji bi trebao pomoći i biti alat u njihovom poslu, sistemu uposlenja, zadacima, obvezama, nema propisanih detalja, protokola... Premda svi znamo kako je sigurnost u cijelom svijetu, krha, veoma lomljiva i varljiva roba – opisno nas u problematiku zvanu „lučki redar” uvodi mr. sc. Božica Pranjić Marendić, sada vanjska suradnica sa ulogom koordinatora na poslovima reda i sigurnosti luka, u regionalnoj Lučkoj upravi Splitsko-dalmatinske županije, koja upravlja sa 54 luka (najprometnija splitska je pod ingerencijom Lučke uprave Split).
I sve njih treba zaštititi.
- Red i sigurnost u lukama značajno utječu na ugled Hrvatske kao turističke destinacije, a samim tim i na odluku potencijalnog gosta kod odabira lokacije za svoje putovanje. Svi znate kako se sigurnost danas sve više percipira kao ključan faktor kod planiranja putovanja, jer gost koji se osjeća sigurno i prepoznaje domaćinovu posvećenost redu i sigurnosti, najbolja je promocija turističkog proizvoda. Stoga moramo i dalje poraditi na epitetu – sigurna smo zemlja – jer nam prijete brojne opasnosti od kibernetičkih napada, pa ugroze po život i imovinu od raznih nesreća kao što su požari, eksplozije, sudari... Moramo poraditi na svemu da bi i dalje ostali kao sigurna zemlja, a stoga nam nedostaje i temeljni Pravilnik o redu u lukama, koji se očekuje, a donošenje je u nadležnosti Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - zbori nam naša sugovornica, a na naš upit što treba poduzeti kako bi se i imalo sigurno pomorsko područje, precizira:
Lučki redari neophodni
- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. godine, izazvao je lavinu komentara i stručnih rasprava najčešće na teme povezane s morskim plažama i korištenjem pomorskog dobra, dok su ispod radara javnosti prošle luke otvorene za promet. I to nam je itekako važna tema jer treba napraviti iskorak u uspostavi reda u lukama, unaprjeđenju sigurnosti i općenito organizaciji lučke svakodnevice.
A što je to, Pranjić Marendić je konkretna:
- Dovoljno je u ljetnim danima pokušati prošetati u blizini naših ključnih luka i uvjeriti se s koliko se izazova te potencijalnih rizika susreću lučki djelatnici i službe koje brinu o njihovom funkcioniranju. Uz gužve na prilaznim pravcima, neodgovorno parkiranje, neovlašten pristup lučkom području, nametljivo ponašanje preprodavača u zoni lučkog područja, djelatnosti bez odobrenja i utrka taksista za klijentima, bolje reći laički: potezanju gostiju za rukav nudeći prijevoz, tek su dio niza oblika neprihvatljivih ponašanja koja utječu na red, sigurnost ali i samu reputaciju grada. Zakonodavac ističe obavezu lučke uprave da osigurava trajno i nesmetano obavljanje lučkog prometa, tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnosti lučkog područja za plovidbu i održavanje reda u luci, a u novom Zakonu se uvodi i institut lučkog redara.
Doznajemo kako je uloga lučkog redara definirana, no pravilnik kojeg svi čekaju trebao bi dati odgovore i na ova pitanja:
- Hoće li lučki redari biti sezonci ili netko iz Lučke uprave, tko može proći edukaciju, tko će trenirati lučke redare, tko uopće sve može biti edukator, tko se može javiti na natječaje za provođenje sigurnosti u lukama, da li samo javne ustanova ili i privatne tvrtke? Puno je pitanja, a kako ja provodim brojne analize za Lučku upravu Splitsko-dalmatinske županije, iskustveno mogu istaći što treba napraviti – otkriva nam mr.sc. Božica Pranjić Marendić koja je „snimila” situaciju u svim pomorskim lukama naše županije, gdje je pritisak uplova trajekata i katamarana najveći, pa dodaje:
- Neophodno je zapošljavanja optimalnog broja lučkih redara, uz propisanog najmanje jednog lučkog redara u lukama županijskog značaja. Naravno, efikasan lučki redar za svoj rad treba i funkcionalan alat, a upravo životan „Pravilnik o redu u luci”, koji nudi odgovore na rizike parkiranja, neovlašten pristup, djelatnosti bez odobrenja i drugi, pretpostavka je za razvoj sustava brige o redu i sigurnosti u svakoj luci.
Pravilnik podloga za postupanja
Ističe kako je formalno, obaveza donošenja pravilnika na upravitelju luke, gdje naravno Zakon i pravilnik propisuju i način sankcioniranja te visinu novčane kazne u procesu koji pokreće lučki redar.
- Dok optužni prijedlog potpisuje ravnatelj lučke uprave, u prvostupanjskom postupku odlučuje Lučka kapetanija. Da rezimiramo, nije ovo posebno složen ali ni jednostavan proces, a u prvoj fazi najteže će biti propisati za svaku luku specifična neprihvatljiva ponašanja i oblikovati ih u pravilniku – direktna je Pranjić Marendić, kojoj dugogodišnje iskustvo, preko 26 godina rada u sustavu sigurnosti, u fokus stavlja i naravno to:
- Uz osvježenu ulogu lučkog redara, te implementacija elemenata privatne zaštite u što spada tjelesna i tehnička zaštita, video nadzori, u značajnom podiže kvalitetu reda i sigurnosti u lukama. Luke bi sukladno procjeni ugroženosti, trebale biti opremljene i video-nadzorom, 24-satnom kontrolom od strane licenciranih tvrtki privatne zaštite. Naravno uz ova ulaganja u ljudske resurse i tehničku zaštitu, neophodan je i partnerski odnosi sa lokalnom zajednicom, uz potporu lučke kapetanije, inspektorata i lokalne policije koji značajno utječu na stanje i percepciju reda i sigurnosti u lukama, gdje se treba paziti i na infrastrukturu.
Dopunjava kako je važna edukacije lučkih redara koji bi, prema Pravilniku o stručnom osposobljavanju pomorskih i lučkih redara, trebali proći minimalnu 26-satnu obuku od strane licenciranih edukatora, prema najavama stručnjaka iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
- Tako bi odabir, zapošljavanje i trening lučkih redara bila sljedeća faza, za koju je najvažnija priprema edukatora odabranih od strane resornog ministarstva. Naime, potvrda o stručnoj osposobljenosti redara mora jamčiti optimalnu razinu znanja i vještina za funkcionalnu primjenu pravilnika, što nikada nije jednostavno i u bitnom ovisi o posvećenosti, volji i znanju svih aktera – rezimira mr.sc. Božica Pranjić Marendić, koja je nakon diplome na Fakultetu kriminalističkih znanosti u Zagrebu, te znanstvenog magisterija iz Pomorskog prava i prava mora na Pravnom fakultetu u Splitu, danas i doktorandica na poslijediplomskom sveučilišnom doktorskom studiju Mediji i komunikacija, upravo na teme iz domene informacijsko komunikacijskih znanosti i njihovu utjecaju i primjeni u polju sigurnosti.
Sigurnost koja nam svima život znači.
Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.