S mirnog prosvjeda na Šibenskom mostu, koji je prema procjenama okupio 300 mještana Zatona i Rasline, poslana je jasna poruka: novo raskrižje moglo bi postati crna točka Jadranske magistrale!
Dugo Zatonjani i Raslinjani čekaju na rekonstrukciju državne ceste (D8), konkretno dionice tik do Šibenskog mosta, koja se, usput budi rečeno, pokazala opasnom ne samo u ljetnim mjesecima, već tijekom cijele godine. Jednako tako dugo su i upozoravali da doneseno prometno rješenje – za koje se vjeruje da će osigurati kako bolju protočnost iz Šibenika prema Vodicama i obrnuto, tako i sigurniji izlazak na Magistralu – i nije najsretnije.
Baš naprotiv, uvjereni su kako će im u budućnosti četverokrako raskrižje s trakama za lijevo skretanje te trakama za ubrzanje i usporenje prilikom isključivanja, odnosno uključivanja u glavni prometni tok na Magistrali, donijeti još više problema.
I dok mještani traže da se projekt stopira i prijete blokadom Magistrale u srcu turističke sezone, iz Grada Šibenika nam tvrde da na projekt nisu imali utjecaja, već da je izbor rješenja prepušten prometnim stručnjacima.
– Grad Šibenik pozdravlja sve radove koji unaprjeđuju infrastrukturu na šibenskom području. S Hrvatskim cestama imamo odličnu suradnju, a izbor prometnih rješenja prepuštamo prometnim stručnjacima. Detaljno obrazloženje zašto ovo prometno rješenje, a ne neko drugo, trebate potražiti od njih – kazali su nam iz Grada.
I jesmo. Kontaktirali smo Hrvatske ceste i poslali im upit je li na spomenutoj dionici bila moguća gradnja rotora, koji mještani već gotovo tri godine zazivaju. S obzirom na značenje koji ovaj projekt predstavlja za gotovo dvije tisuće stanovnika Zatona i Rasline, poduži odgovor iz HC-a prenijet ćemo u cijelosti.
“Predmetna lokacija nije optimalna za izgradnju kružnog raskrižja jer nisu bili zadovoljeni sljedeći kriteriji:
1. Funkcionalni kriteriji (primarna prometna funkcija raskrižja, uloga raskrižja u mreži, položaj u odnosu na naselja, te položaj raskrižja u široj prometnoj mreži).
2. Prostorno-urbanistički kriteriji (odredbama važećeg Urbanističkog plana uređenja “Šibenski most” na predmetnoj lokaciji nije planirano raskrižje tipa rotor, već klasično četverokrako raskrižje, te je za bilo kakve izmjene trebalo prvenstveno provesti izmjene prostornoplanske dokumentacije).
3. Prometni kriteriji (velika razlika u prometnom opterećenju državne ceste DC 8 i nerazvrstane ceste za Zaton i ulaza na odmorište Šibenskog mosta). Na predmetnoj dionici državne ceste PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) iznosi 15.729 vozila, odnosno PLDP (prosječni ljetni dnevni promet) iznosi 23.359 vozila, što je gotovo kritičan broj vozila za propusnu moć rotora, te je također vidljivo i znatno i neusporedivo odstupanje prometnog opterećenja u odnosu na privoze iz smjera Zatona i odmorišta.
4. Kriterij prometne sigurnosti (analiza prometnih nesreća koje su se tijekom godina događale na predmetnoj lokaciji nije ukazivala na potrebu izgradnje kružnog raskrižja).
5. Kriterij propusne moći (izgradnjom kružnog raskrižja ne bi se povećala razina uslužnosti)”, ističu u Hrvatskim cestama.
Dodajmo ovome kako su Hrvatske ceste najavile provesti i reviziju cestovne sigurnosti kako bi se definirale eventualne dodatne mjere povećanja sigurnosti na raskrižju čiji bi radovi, prema najavama, trebali potrajati do početka turističke sezone. Jedno je sigurno, s obzirom na to da su radovi već počeli, povratka nema. Projekt se sigurno neće mijenjati, a tko je bio u pravu, mještani ili prometni stručnjaci, postat će jasno već ovog ljeta, kada se dionica pusti u slobodan promet. Izvođač radova vrijednih oko 640.000 eura je tvrtka “Strabag”.