Paška dinja, viška artičoka, dubrovački kapar, trogirska cvjetača, župska kavula, sinjski kupus, kukuruz osmoredac, ljubitovički češnjak – šarac, polački ozimi luk, brgudski češnjak, dolačka kapulica, konavoski luk, domaća sjekirica, bob, slanutak, ljutika – kozjak, raštika, blitva, rajčica – hercegovački i neretvanski jabučar, šibenski šljivar, autohtone su sorte povrća koje se siju iz vlastitog sjemena i koje bi trebalo zaštititi bez obzira na uvođenje novih sorti pa čak i s primjesama genetskih modifikacija.
Trenutačni propisi o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala promiču sjeme i druge reprodukcijske materijale razvijene za industrijsku poljoprivredu, koji se mogu prodavati sa štetnim pesticidima i sintetičkim gnojivima te uzgajati u monokulturama. Poljoprivredna industrija traži da pravila idu još dalje, zabranjujući raznolikost kako bi i sjeme i naš prehrambeni sustav učinili još ujednačenijim i stoga ranjivijim, ističu iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, udruge "Biovrt – u skladu s prirodom" i ZMAG-a, koji su s još 139 udruga iz cijele Europe uključeni u očuvanje, razvoj, proizvodnju i korištenje raznolikosti naših kultiviranih biljaka, posebno žitarica, povrća i voća.
– Ono što nam treba je upravo suprotno. Treba nam zakonodavstvo koje osigurava naše pravo na zdravu, raznoliku i ukusnu hranu, povećanjem raznolikosti na poljima i u vrtovima, podržavanjem lokalnih sorti i poštovanjem prava poljoprivrednika. Zabrinjavajuće je što nova Uredba EU-a o biljnom reprodukcijskom materijalu koju je Europska komisija predložila u srpnju 2023. ugrožava očuvanje i promet raznolikosti naših kultiviranih biljaka.
Ona zanemaruje pravo poljoprivrednika na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena kao što je sadržano u međunarodnom pravu, što je neprihvatljivo – stoji u otvorenom pismu hrvatskih poljoprivrednika upućenom ministru poljoprivrede Josipu Dabri, koji su potpisali peticiju s više od 160.000 građana "Podignimo vilice – za raznolikost!". Molimo osigurajte da uredba omogući cirkulaciju raznolikog sjemena, poboljša bioraznolikost, poštuje prava poljoprivrednika i postavi temelje za održiv, otporan i raznolik prehrambeni sustav.
Očuvanje i održivo korištenje lokalno prilagođene raznolikosti usjeva najvažniji je prioritet, smatraju domaći poljoprivrednici korisnici tradicijskog sjemena.Prema podacima UN-a, već smo izgubili 75 posto raznolikosti usjeva u poljoprivredi. Ono što ostaje je naš pojas za spašavanje. Morat ćemo zaštititi i iskoristiti preostalu raznolikost kako bismo prilagodili našu proizvodnju hrane ekstremnijim vremenskim uvjetima s novim štetnicima i bolestima. Ljudsko pravo poljop rivrednika i vrtlara na žetvu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog sjemena i drugih manjih količina materijala mora se u potpunosti provoditi.
Ovo je pravo sadržano u članku 19. Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koji rade u ruralnim područjima, kao i u članku 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu, te je obvezujuće za Europsku uniju i njezine države članice.
Pristup raznolikih i lokalno prilagođenih sorti tržištu za hrvatske proizvođače sjemena mora biti olakšan. Dosadašnji restriktivni propisi u Hrvatskoj doveli su do toga da danas za većinu tradicijskih sorti nemamo proizvođače i na tržištu ih je nemoguće pronaći. Sada imamo priliku to ispraviti i prilagoditi propise potrebama i mogućnostima proizvođača koji ih uzgajaju, rezolutni su proizvođači koji njeguju i čuvaju autohtono sjeme.
Pravila namijenjena reguliranju industrijske proizvodnje sjemena ne smiju se (zlo)rabiti za ograničavanje prodaje različitih lokalnih sorti i vrsta malim proizvođačima. U svjetlu krize klime i bioraznolikosti, moramo diverzificirati proizvodnju sjemena, a ne dodatno povećavati svoju ovisnost o industrijskim izvorima sjemena. Moramo se oduprijeti nastojanjima agrokemijskog lobija da uništi sve alternative putem pretjerane regulacije!
Novoodobrene sorte ne smiju ovisiti o pesticidima ili sintetičkim gnojivima. Kako bismo omogućili metode uzgoja koje štite naš okoliš i klimu, potrebno nam je sjeme koje uspijeva u organskim uvjetima uzgoja i/ili uz niske inpute.
– Pozivamo vas da ne podlegnete pritisku industrije, već da zaštitite i promičete raznolikost naših kultiviranih biljaka, kao i prava poljoprivrednika na berbu, korištenje, razmjenu i prodaju vlastitog biljnog reprodukcijskog materijala. Ljubazno tražimo sastanak s vama kako bismo razgovarali o važnosti raznolikosti kultiviranih biljaka – stoji u otvorenom pismu ministru poljoprivrede Josipu Dabri, koje potpisuje Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....