StoryEditorOCM
S mora i krajasve je krešilo

Hoćemo li praviti zimnicu? Paprike roge nema ispod tri eura. Pogledajte sve cijene na dalmatinskim tržnicama

Piše Stanislav Soldo
26. kolovoza 2024. - 11:04

Domaćice koje se odluče za pripremu zimnice u kućnoj radinosti za taj gušt moraće izdvojiti veliki novac.  Cijene voća i povrća na tržnicama dalmatinskih gradova i dalje su previsoke za većinu građana.

Na splitskoj, zadarskoj, šibenskoj i dubrovačkoj tržnici za kilogram rajčica valja izdvojiti od 2.00 do 3.00 €, ovisno o kvaliteti i kojoj vrsti se radi. Još su skuplje takozvane koktel  charry rajčice koje su u Dubrovniku i Splitu po 5.00 €, dok su u Zadru i Šibeniku 4.00 €. Statistika je to Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP-a).

Ove godine skuplji je i kupus. U cijenama kupusa prednjački Dubrovnik gdje s prodaje po 4.00 € za kilogram, dok je u Splitu, Šibeniku i Zadru  jeftiniji i može se naći za 2.50 € po kilogramu. Kilogram crvenog luka na dalmatinskim tržnicama košta od 2.00€ u Zadru i Šibeniku pa do 3.00 € u Dubrovniku i Splitu.

image
Damjan Tadic/Cropix

Prazne tegle

Tegle za zimnicu će, čini se ostati prazne jer se paprika roga, koja je osnova za ajvar u čitavoj Dalmaciji ne može naći ispod 3.00 € za kilogram. Slično će biti i sa pekmezima i džemovima.

Jabuke se na tržnicama od Dubrovnika do Zadra prodaju po cijeni od 1.50 do 2.50 €, s tim da su skuplje jabuke sorte Gala i Fuji.

Breskve i marelice se mogu naći po cijenama od 5.00 € u Dubrovniku pa do 4.00 € u Splitu, Šibeniku i Zadru. Toliko su i kruške, grožđe i nektarine. Šljive, koje su najzanimljivije onima koji namjeravaju praviti pekmeze i slatko su 2.50 € u Splitu, 3.00 € u Šibeniku i Zadru te 4.00 € u Dubrovniku.

Da je riječ o astronomski visokim cijenama potvrđuje podatak da se za kilogram blitve ili špinata na dalmatinskim tržnicama treba izdvojiti od 3.00 do 5.00 €.

image
Tom Dubravec/Cropix

Odmah iza blitve su šareni i bijeli grah koji se prodaju po cijeni od 5.00 do 7.00 €.Peršin je nešto jeftiniji od 4,50 pa do 6.00 €.

Među „paprenim” povrćem od čije cijene boli glava svakako je i češnjak koji se na tržnicama prodaje po cijeni od 7.00 do 10.00 €. Najskuplji je na tržnici u Dubrovniku,  zatim slijede Split, Zadar  i Šibenik. Nešto je niža je cijena onome kineskom ali za kilogram domaćeg treba dobro odriješiti kesu. I zelena salata ovoga je ljeta postala luksuz većini građana. I kristalka i puterica se prodaju po cijeni od 4.00 € u Dubrovniku, Splitu i Šibenika dok je u Zadru nešto jeftinija 3.50 €.  

Krumpir je na tržnicama u Splitu, Šibeniku i Zadru 1.50 €, dok je na dubrovačkoj tržnici 2.00 €.

 Mladi luk je skuplji i kreće se od 4.00 € u Splitu, 5.00 € u Zadru i Dubrovniku pa do 6.00 u Šibeniku. Mahune su na tržnicama u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku po 6.00 €, dok su u Zadru najjeftinije 4.00 €. Cvjetača je na dalmatinskim tržnicama 3.00 €, a toliko su i rotkvice i mrkva.

Cijene rastu

Za očekivati je da će cijene domaćeg voća i povrća s dolaskom jeseni dodatno rasti i pitanje je tko će ga uopće moći kupovati.

-Cijene na tržnicama su previsoke ali nažalost od toga najmanje koristi imaju izravni proizvođači, oni doslovno ne osjete tako velike cijene, pojašnjava predsjednik zajednica povrćara Hrvatske, Vjekoslav Budanec.

Najprije proizvođači ne mogu svoje proizvode voziti na tržnice jer za to nemaju vremena pa su orijentirani na preprodavače koji pak ubiru vrhnje i dobru zaradu jer proizvođaču plate po nižoj cijeni da bi na tržnici prodavali po iznimno visokim cijenama, zaključuje Budanec.

image
Tonci Plazibat/Cropix

Kupujte kod susjeda

Cijene voća u RH su jako različite. Na primjer cijena jabuka za prvu klasu je duplo niže od cijena u EU. Cijene kod nas su na nivou cijena u zemljama van EU-a,  kao u Srbiji i BiH. Neko voće i povrće ima veliku cijenu pogotovo kod preprodavača  na tržnicama koji nemaju svoje proizvode, a njih se uglavnom ne kontrolira od strane inspekcija. Roba u velikim centrima je pod stalnim kontrolama.Uvoz roba s istočnog tržišta je dosta velik zbog toga što nema dovoljno domaće proizvodnje.

Na tržnicama završava uglavnom roba koja nema certifikate poput globalgap-a i dokazana kvaliteta. Kad vidite da neki trgovac na placu drži 40 vrsta voća i povrća ili samo robu koja ne raste u RH onda znate da nije proizvođač. Zato kupujte kod vaših susjeda za koje znate da su proizvođači, pojašnjava Željko Ledinski, veliki proizvođač jabuka.

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
01. prosinac 2024 19:19