Formula uspješnog razvoja Trilja je novac iz EU fondova

Naša ulaganja u razvojne projekte temelje se na korištenju sredstava iz proračuna EU-a. U ovoj godini izvorni proračunski prihodi Trilja su 6,5 milijuna eura, a mi ćemo utrošiti 15,2 milijuna. Razliku od gotovo 9 milijuna eura, u koji iznos nisu uključena ulaganja u Aglomeraciju Trilj, pribavili smo uglavnom iz EU fondova te iz državnog i županijskog proračuna, odnosno suradnjom s državnim i županijskim tvrtkama

U proljeće su redovni lokalni izbori na kojima će Triljani birati gradonačelnika i novi saziv Gradskog vijeća. Na svečanom zasjedanju u povodu Dana grada podnijeli ste svoje posljednje izvješće u ovom mandatu. Jeste li zadovoljni ostvarenim?

- Važnije od mojega je zadovoljstvo građana Trilja. Iz svakodnevnog kontakta s njima na cijelom gradskom području vidljiva je potpora razvojnim projektima koje pripremam i vodim sa svojim suradnicima iz gradske uprave. Naš ovogodišnji proračun je 15,2 milijuna eura. Na izvorne prihode otpada 6,5 milijuna. Taj novac dostatan nam je tek za financiranje "hladnog pogona", odnosno rada dječjeg vrtića, vatrogasaca, gradske uprave, muzeja, knjižnice, socijalne skrbi, kulture, sporta... Vrlo mali iznos od toga ostaje nam za ulaganje. Znajući to sa suradnicima sam se orijentirao na izradu razvojnih projekata koje kandidiramo za financiranje iz EU fondova. U tome smo vrlo uspješni jer se upravo EU novcem na triljskom području radi i gradi. Po korištenju novca iz EU fondova za razvojne projekte spadamo među vodeće gradove naše veličine u Hrvatskoj, a i puno veće. U cetinskom kraju smo bez premca.

Otkako ste polovicom 2021. godine preuzeli dužnost gradonačelnika Trilja stalno ističete prostor ex Cetinke?

- Kako ne bih kad se radi o jednom od najznačajnijih triljskih projekata koji će sadržajno i vizualno mijenjati Trilj, uz procijenjenu vrijednost ulaganja 30-ak milijuna eura. Doneseni prostorno-planski dokumenti bili su preduvjet za izradu glavnih projekata. Prethodno smo izradili idejno rješenje za cijeli kompleks, tu smo već izgradili novu zgradu dječjeg vrtića koju upravo dograđujemo. Trenutno se radi projekt budućeg glavnog gradskog trga, tržnice, pristupne ceste i dviju višestambenih zgrada. Taj kompleks, koji je prijetio prerasti u komunalni problem grada, u najskorijoj budućnosti bit će na ponos Trilja sa sadržajima kao što su zgrada gradske uprave, dječji vrtić, trgovački centar, prostori za start up-ove, obrtnike i poduzetnike. I, najvažnije, stambeni objekti za više od 120 obitelji.

Stambene zgrade namjeravate graditi u gradskoj režiji pri čemu računate na pomoć Vlade?

- Naša je sreća što Vlada, kako je poznato, u ovom trenutku donosi strategije i provodi mjere stambenog zbrinjavanja, primarno mladih, a stambene višekatnice u ex Cetinki uklapaju u takvu razvojnu politiku.

Širenje znanja

Stavili ste točku na završetak CEKOM-a 3LJ?

- Ulaganjima oko 10 milijuna eura, većinom novca iz EU blagajne, projekt smo graditeljski i opremanjem doveli do kraja. Zapravo smo tu gradsku ustanovu doveli na početak rada. Iako CEKOM 3LJ još nije u cijelosti kadrovski ekipiran on uspješno posluje i nameće se tržištu. Potencijal je prepoznalo i Sveučilište u Splitu kojemu CEKOM 3LJ postaje nastavnom bazom za više sveučilišnih sastavnica i upravo ovih dana radilo se na certificiranju. Suradnja sa Sveučilištem doprinijet će razvoju novih tehnologija i širenja znanja na području prehrane i zdravlja. Sa Splitsko-dalmatinskom županijom CEKOM 3LJ uključen je u umrežavanje radi inovacija u proizvodnji hrane kroz projekt InoFood Dalacija 2024. Od završetka CEKOM-a 3LJ pokrenut je novi razvojni zamah koji kroz proizvodnju hrane i proizvodnju i preradu aromatičnog i ljekovitog bilja ima nezamislivo veliki potencijal.

CEKOM 3LJ je, kažu Triljani, najsjajniji biser radne zone Čaporice?

- Naša radna zona kao kompleks je pravi biser. Ona je ispunila svrhu i dala nam je veliki zamah kroz otvaranje stotina novih radnih mjesta. Sve parcele unutar zone su prodane investitorima pa uskoro očekujemo gradnju cijelog novih gospodarskih objekata.

U tišini se na drugoj strani, u Košutama, grade novi turistički sadržaji?

- Investitor "Maud Truchi Consulting" predstavio nam je poduzetnički pothvat, unutar obuhvata UPU-a, kojim će na lokalitetu starih industrijskih zgrada podići hotelski kompleks s posebnim visokokvalitetnim sadržajima za sportski turizam baziran na konjičkom sportu.

Prostor grada Trilja pretvara se i velikog proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora?

- U tom segmentu radi se o velikim ulaganjima privatnih investitora kojima smo na usluzi. Već od ranije imamo vjetropark od 42 megavata kroz 12 generatora u Voštanima. U Tijarici investitori "Encro Voštane" i "Vrtača" grade dvije solarne elektrane, SE "Tarabnik" i SE "Tijarica", svaka snage po 19,8 megavata. Uz postojeću vjetroelektranu na Kamešnici u pripremi su još dvije: prva je VE "Brda – Umovi" s 27 vjetrogeneratora ukupne snage 129,6 megavata, a prostirala bi se na triljskom i području okolnih općina. Druga je VE "Bradarića kosa" s 11 vjetrogeneratora snage 80 megavata, a obuhvaća područje Trilja i Ciste Provo.

Sustav odvodnje

Prvi ste u cetinskom kraju završili s projektom Aglomeracije?

- Uspješno smo završili izgradnju kanalizacijske mreže sustava odvodnje otpadnih voda, Aglomeraciju Trilj, vrijednosti 12.598.713 eura. U tijeku je spajanje potrošača vode na kanalizaciju. Uz to radimo na proširenju odvodnje u naselju Košute, a projekt se financira sa 120.000 eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. U gradnju sekundarne kanalizcijske mreže u Vedrinama ulažemo 20 tisuća eura, a u pripremi je ishođenje dozvola za sekundarne kanalizacijske mreže za Šušnjare u Vedrinama i zaseoke Knezović – Žuro i Kažimir – Žolo u Košutama za što smo predvidjeli ulaganja od 48 tisuća eura. Pri kraju su radovi na dogradnji pročistača otpadnih voda Trilj u što se ulaže 2.147.206 eura. Njegovim završetkom projekt Aglomeracije Trilj-Otok-Dicmo bit će u potpunosti i uspješno završen. Osim toga obnovili smo vodoopskrbu u dijelovima naselja Ugljane i Gardun. Posebno su vrijedna ulaganja u rekonstrukciju magistralnog vodovoda Ruda – Vratnice u što se ulaže 2,5 milijuna eura od čega je iz NPOO osigurano 1,8 milijuna.

Na brojnim triljskim prometnicama je gradilište?

- Poslije završetka nogostupa uz državnu cestu kroz Košute dužine 2,7 kilometara, u što je uloženo 920 tisuća eura, s Hrvatskim cestama potpisali smo sporazum vrijedan 2,5 milijuna eura o gradnji nogostupa s dužine 1,7 kilometara u Veliću, gdje su u tijeku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, 1,9 kilometara na potezu Gaz – Gubavica gdje smo pred dobivanjem građevinske dozvole te 500 metara nogostupa u Čaporicama gdje očekujemo skori početak radova. Pri kraju je projektiranje spojne ceste D-60 od Dodiga do D-1 na Kukuzovcu. Sa Županijskom upravom za ceste sklopili smo sporazum o gradnji nogostupa od raskrižja "Galić" do škole. Na tom križanju postavit će se i semafor, a ulaganja od 67 tisuća eura zajednički osiguravaju MUP i Županijska uprava za ceste. Od cestovne infrastrukture još ću samo spomenuti izgradnju odmorišta od DC-220 u Čaporicama uz ulaganja 1,5 milijuna eura, asfaltiranje lokalnih i nerazvrstanih cesta u vrijednosti od 110 tisuća eura te projekt pojačanog održavanja ceste u Budimirima vrijedan 100 tisuća eura.

Na kojim komunalnim projektima se još radi?

- To su projekti od posebnog značenja za naše građane. Na području grada imamo 26 groblja. Svako grobno mjesto uvedeno je u E preglednik uz 3D prikaz. Izgrađeni su i uređeni mrtvačnica u Rožama, obnovljene mrtvačnice u Tijarici i Čaporicama, oko groblja u Strmendocu izgrađen ogradni zid, za groblje u Grabu smo pred dobivanjem građevinske dozvole, a pred natječajem smo za gradnju novih grobnica u Trilju.

Bolna točka Triljanima je nedostatak parkirnih mjesta za automobile?

- Uočili smo taj problem pa smo pred javnim pozivom Hrvatskih voda za dodjelu koncesije, odnosno zakup slobodnog zemljišta uz rijeku Cetinu u samom centru Trilja na kojemu ćemo izgraditi novo parkiralište. Već smo napravili projektnu dokumentaciju.

Zbrinjavanje otpada

Što je sa zbrinjavanjem komunalnog otpada?

- S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU sklopili smo sporazum iz Interreg programa prekogranične suradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora. Kroz ugovor sufinancira se modernizacije i digitalizacije sustava zbrinjavanja otpada. Ukupna vrijednost projekta je 793 tisuće eura, od čega gradu Trilju pripada 511 tisuća eura za nabavku spremnika i kamiona za bio otpad.

Prošle godine najavili ste modernizaciju javne rasvjete?

- Taj projekt, procijenjene vrijednosti 1,6 milijuna eura, za sada je na čekanju, ali sigurno ide. Umjesto zastarjelih postavit će se moderne LED svjetiljke koje višestruko smanjuju potrošnju električne energije, troškove održavanja, zagađenje s CO2 i svjetlosno zagađenje. Ovo je jedan od projekata koji spada u grupu održivog i pametnog razvoja grada.

Nedavno ste se pohvalili dobivanjem suglasnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na idejno rješenje nove zgrade osnovne škole u Košutama?

- Dobili smo tu suglasnost, imamo vlastitu parcelu, glavni projekti su dovršeni te uskoro idemo u postupak ishodovanja građevinske dozvole i raspisivanja natječaja za gradnju.

Vlastiti prostor dobili su i polaznici triljskog odjeljenja glazbene škole Jakova Gotovca iz Sinja?

- Radi se o prostoru kojega nam je dodijelilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a vrijednost projekta je 145 tisuća eura.

Grad Trilj je od ove godine korisnik državnog programa katastarskih izmjera građevinskih područja za period do 2030. godine?

- Uspjeli smo se izboriti da Trilj upadne u program koji će se izvoditi u kontinuitetu sve do konačnog završetka. U ovoj početnoj fazi obuhvaćeno je 2.770 katastarskih čestica u Trilju, a vrijednost posla je 400 tisuća eura. Projekt vodi Državna geodetska uprava, a njegov završetak kroz novi katastar nekretnina i obnovu zemljišnih knjiga odražavat će stvarno stanje na terenu s konkretnim posjednikom i vlasnikom svake nekretnine.

Čini se da i u Trilju proces prostornog planiranja teče poput rijeke?

- Prostorni planovi su glavni preduvjet korištenja prostora. Ove godine donijeli smo novi Prostorni plan čime smo u najvećem dijelu ispunili zahtjeve naših građana. Upravo radi tih zahtjeva idemo u nove izmjene i dopune. Uz Prostorni plan na snazi su Urbanistički planovi uređenja kompleksa Cetinka, groblja Grab i Tijarica i bivša farma Mesoprometa u Košutama, a pred donošenjem su takvi dokumenti za gospodarsku zonu Bisko – jug, stambene zone u Vojniću i Ugljanima te zone mješovite namjene u Veliću. Isti planovi u pripremi su za proširenje groblja u Košutama i stambenu zonu u Bisku.

Novi vrtić

Iako ste nedavno izgradili novi dječji vrtić već ga proširujete?

- Dao Bog da se takva obveza nametne ponovno i što prije. Iako smo u ovoj pedagoškoj godini u vrtić upisali 280 djece na listi čekanja ostalo je 31 dijete od kojih 17 s oba zaposlena roditelja. U novom vrtiću kojega gradimo bit će mjesta za 64 djeteta. Gradnja će stajati 1.027.765,97 eura od kojih smo 630 tisuća eura dobili od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Završetak radova i otvaranje novog vrtića očekujemo u ožujku 2025. godine pa će od tada svi triljski mališani imati svoje mjesto u vrtiću.

To nisu jedina ulaganja u obitelji i mlade?

- Naravno da nisu. Poticajnim mjerama nastojimo preokrenuti demografska kretanja. Za mjeru "prve tri" majkama s troje i više djece izdvajamo 100 tisuća eura za posebnu novčanu pomoć do navršene treće godine djeteta. Godišnja potpora za novorođenčad kreće se preko 100 tisuća eura. Pripremamo i druge mjere s ciljem da nas bude više jer Trilj i cijeli triljski kraj je bogomdani prostor za kvalitetno obiteljsko življenje.

Što je sa socijalnom skrbi?

- To spada u naš popis redovnih poslova. Pomažemo potrebite za troškove stanovanja, liječenja, ogrjeva, dopunsko zdravstveno osiguranje, izvanredne jednokratne pomoći... U ovom segmentu imamo projekt "Zaželi" kroz kojega teško zapošljive žene skrbe o starima i nemoćnima. Vrijednost projekta je 450 tisuća eura. Samo u ovoj godini izdvojili smo više od pola milijuna eura za popravak škole u Kamenskom, nabavu radnih bilježnica učenicima i opreme školama, prijevoz srednjoškolaca i studenata, studentske stipendije...

Bez gradskog novca ne mogu funkcionirati ni sportske, kulturne i druge udruge?

- Naravno, sve njih podupiremo novcem triljskih poreznih obveznika jer bi se u protivnom ugasili. Trenutno najviše ulažemo u gradnju zgrade sa svlačionicama u "ŠRC Luke". Radi se o iznosu od 1.543.675,95 eura od kojih smo, za sada, 300 tisuća eura dobili od Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Za svu djecu u svim sportskim klubovima osigurali smo besplatne treninge, liječničke preglede i prijevoz na utakmice...

Suradnja s Vladom

Poslije svega što ste rekli neupitna je primjerena suradnja Trilja i vas kao gradonačelnika s Vladom i Županijom?

- Svi mi smo na svojim pozicijama da bismo služili građanima. Trilj stvarno ima vrhunsku suradnju sa svima. Bez te suradnje i razumijevanja Vlade i njenih ministarstava, naše županije te državnih i županijskih tvrtki mi sigurno s izvornim proračunom ne bismo ostvarili ovakve razvojne uspjehe. Stoga koristim priliku zahvaliti predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i županu Blaženku Bobanu, ministrima Šimi Erliću, Marinu Piletiću, Olegu Butkoviću, Branku Bačiću i drugima, Antoniu Šustiću, ravnatelju DGU, rođenim Triljanima Ivanu Boti, ravnatelju Uprave za regionalni razvoj MRRFUE i županijskom pročelniku Tomislavu Đonliću. Posebno hvala prof. dr. sc. Draganu Ljutiću, rektoru Sveučilišta u Splitu, koji je prepoznao znanstveni potencijal CEKOM-a 3LJ pa smo danas u partnerskom odnosu. Hvala i svim gradskim vijećnicima kao i vrijednim djelatnicima gradske uprave.

Za sami kraj, bez obzira na s Vaše strane izrečene pohvale, mora se postaviti pitanje kako u Trilju funkcionira kohabitacija izvršne vlasti i oporbene predstavničke većine?

- Uza sve probleme izdržali smo i uskoro ćemo na nove redovne izbore. Cilj svake oporbe je preuzimanje vlasti. Građani Trilja na posljednjim izborima "podijelili su karte" tako da ja kao HDZ-ov gradonačelnik imam oporbenu većinu u Gradskom vijeću. Iako se nerijetko radilo o "tvrdoj" kohabitaciji, gdje se od forme nije želio vidjeti za Trilj vrijedni sadržaj, moram ipak naglasiti kako oko strateških odluka, osim u nekoliko iznimki, nije bilo velikih razilaženja, a to je najvažnije. Idemo dalje, pred nama su novi izbori, a građani će donijeti svoj sud na biračkim mjestima i, vjerujem, osigurati dosadašnji kontinuitet razvoja Trilja.