Hrvatska turistička zajednica tradicionalno je početak studenog obilježila londonskim predstavljanjem ukupne hrvatske turističke ponude na jednom od najvažnijih svjetskih sajmova turizma - World Travel Market (WTM). Turističku delegaciju Lijepe naše predvodili su ministar turizma i sporta Tonči Glavina i direktor HTZ-a mr. sc. Kristjan Staničić s kojim smo razgovarali o trenutnoj poziciji Hrvatske na globalnoj turističkoj karti, rezultatima na izmaku tekuće godine i izazovima koji očekuju sve dionike u turizmu u nadolazećoj.
Direktor Staničić jedino je vješto zaobišao vruću temu - pitanje o utjecaju najavljenih poreznih nameta na ponudu turističkog smještaja u Hrvatskoj ne želeći ocjenjivati jesu li spomenute mjere u trenutnim okolnostima, dobre za hrvatski turizam.
Kakve su turističke brojke u posezoni u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ)?
- Jako dobre. Splitsko-dalmatinska županija jedna je od naših najrazvijenijih i najpopularnijih turističkih regija koja u ukupnom turističkom prometu zemlje ostvaruje udio od gotovo 20 posto. Možete se pohvaliti raznovrsnom i kvalitetnom ponudom, od vrhunske eno-gastronomije pa sve do brojnih događanja i festivala te je jasno kako je riječ o regiji koja je u mnogočemu prednjači pa i kada govorimo o tendenciji produljenja sezone. Najavili smo vrlo dobru posezonu, a da smo bili u pravu najbolje potvrđuje rast prometa u listopadu od 8 posto na nacionalnoj razini, dok je stopa rasta u Splitsko-dalmatinskoj županiji oko 9 posto. Dugoročno gledano, tijekom pred i posezone želimo ostvarivati još veće stope rasta, odnosno napraviti još bolju disperziju gostiju i rasteretiti samu špicu turističke godine. Znam da to često ponavljamo, ali to je naš krajnji cilj i želja nam je što jasnije prenijeti tu poruku svim dionicima turističkog sektora.
Proteklu turističku sezonu je, usprkos službeno višim brojkama od onih u prethodnoj 2023., obilježila nervoza iznajmljivača u SDŽ (osobito vlasnika kuća za odmor), koji su imali problema s popunjavanjem smještaja čak i u špici ljeta. Je li tome razlog sve veći broj apartmana na Jadranu, a paralelno izostanak rasta potražnje, ili su tome uzrok visoke cijene koje tjeraju goste u druge, jeftinije destinacije?
- Ja bih rekao miks svega navedenoga. Činjenica je da u odnosu na lani na tržištu imamo 32 tisuće novih kreveta u privatnom, obiteljskom smještaju. Podjednak broj, odnosno 27 tisuća novih kreveta imamo i u nekomercijalnom smještaju. Sasvim je logično da je takav rast neodrživ i da ne mogu svi biti popunjeni. Tržište je tu vrlo jasno i neumoljivo te je u jednom trenutku došlo do toga da je ponuda veća od potražnje usprkos činjenici da mi u zemlji u samoj špici sezone na dnevnoj bazi imamo preko milijun gostiju. Što se pak cijena tiče, također konstantno naglašavam da cijena mora pratiti kvalitetu. Zadovoljan gost koji je dobio kvalitetnu uslugu nikad neće prigovarati na cijenu. Pojedinci su se u određenom trenutku malo zaigrali s cijenama, da se tako slobodno izrazim, i to je tržište kaznilo. Ne smijemo si dozvoliti takve situacije u 2025. i zato stalno naglašavamo da kao destinacija moramo nuditi vrijednost za novac.
Turisti koji su se tijekom ljeta odmarali u SDŽ bili su neugodno iznenađeni visinom cijena u vanpansionskoj ponudi, a poglavito onima u trgovinama i supermarketima. Koliko takve uspomene s ljetovanja mogu naštetiti idućoj sezoni i širenju glasa o Hrvatskoj kao sve skupljoj turističkoj destinaciji?
- Naša interna istraživanja pokazuju da Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, što kad govorimo o uslugama smještaja, što kad govorimo općenito o vanpansionskoj ponudi. Da je tomu tako, potvrdio je i njemački Savezni ured za statistiku koji je analizirao i uspoređivao cijene u Njemačkoj s cijenama u drugim zemljama pa tako i onim u koje Nijemci rado putuju. Njihovi su podaci pokazali da je Hrvatska povoljnija od primjerice Italije, Francuske ili Austrije, dok smo po cijenama vrlo blizu destinacijama poput Španjolske ili Grčke. Cijene su rasle, ne samo kod nas, ali zato je još i više potrebno raditi na tome da rast cijena prati i kvaliteta pružene usluge. O ovoj temi dosta će se govoriti i na nadolazećim Danima hrvatskog turizma u Opatiji. Naši partneri iz Tripadvisora predstavit će nam analizu podataka recenzija gostiju kod nas i kod naših najvećih konkurenata na Mediteranu, pa ćemo vidjeti i iz tih podataka gdje stojimo u odnosu na našu glavnu konkurenciju. U svakom slučaju, cijena će možda biti i najvažniji faktor pri izboru destinacija u idućoj godini.
Ovoga ljeta bio je zamjetan izostanak nekadašnjeg broja njemačkih turista, tradicionalnih gostiju Jadrana. Kakve su brojke? Je li tome ponajprije kumovalo Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj ili sveopća gospodarska kriza? Ili oboje? A možda i cijene u Hrvatskoj…
- Rezultati s njemačkog tržišta u ovoj su godini posljedica niza okolnosti, od Europskog nogometnog prvenstva koji je sigurno dobar dio Nijemaca zadržao unutar svoje zemlje, ali i gospodarska stagnacija u toj zemlji. Međutim, i dalje je Njemačka naše najvažnije tržište s kojeg ostvarujemo najveći turistički promet, odnosno koje u ukupnim noćenjima ostvaruje udio od oko 23 posto. Također, podsjećam da smo na ovom tržištu u prošlim sezonama ostvarivali odlične rezultate pa čak i dvoznamenkaste poraste turističkog prometa te je nerealno za očekivati da možemo takvu dinamiku kontinuirano zadržavati. Za nas je dobro što Hrvatska ima vrlo kvalitetan tržišni miks pa tako u ovoj godini bilježimo rast s tržišta Poljske, Slovenije, UK-a, Mađarske, SAD-a, Španjolske, itd. U svakom slučaju, manjak gostiju s pojedinog tržišta je signal nama da trebamo razmotriti nove pristupe u promociji, uložiti dodatne napore i dodatna sredstva kroz aktivnosti koje provodimo na tom tržištu i mi to već vrlo aktivno činimo.
U kojoj je poziciji Hrvatska u odnosu na ostalu konkurenciju na Mediteranu - Italiju, Grčku, Španjolsku...? Jesu li se trendovi mijenjali proteklih godina?
- Većina konkurenata na Mediteranu dosegla je razine prometa iz predpandemijskog razdoblja. Španjolska, Francuska i Italija su tri najpopularnije destinacije za putovanja, dok se Hrvatska nalazi na vrlo dobroj sedmoj poziciji. U pogledu namjere putovanja Hrvatska je najbolje pozicionirana na tržištima Austrije, Francuske i Poljske. Zanimljiva je činjenica da je Hrvatska na prvom mjestu prema namjeri posjeta "novih turista", tj. onih koji nikada nisu bili u našoj zemlji i to primjerice smatram jednom novom prilikom, novom šansom za našu zemlju.
Što sve ovdašnji turisti, koji su prvi put posjetili našu zemlju, izdvajaju kao osobitosti zbog kojih bi se rado vratili?
- Prirodne ljepote, kristalno čisto more, gostoljubivost naših ljudi i osjećaj sigurnosti koji imaju dok borave u našoj zemlji.
Koliko je, u današnje vrijeme, upravo element sigurnosti presudan prilikom odabira destinacije za odmor?
- Rekao bih da je, u kontekstu globalnih nemira, svakim danom sve veći. Naime, prema istraživanju "Numbea" Hrvatska je najsigurnija europska zemlja za šetnju noću i to je nešto što često naglašavamo i izdvajamo. Uostalom, zašto i ne bi to dodatno isticali i promovirali, pogotovo ako znamo da je sigurnost danas, uz vrijednost za novac, jedna od glavnih komponenti pri odabiru destinacije u koju se danas putuje. To je naša velika prednost.
Kako Hrvatska stoji u globalnim turističkim okvirima? Iz kojih zemalja/s kojih kontinenata nam dolazi najviše gostiju?
- Hrvatska je unatoč brojnim izazovima koji prate turistički sektor i industriju putovanja, uspjela zadržati odličnu poziciju na Mediteranu i općenito na međunarodnom turističkom tržištu. Kada govorimo o inozemnim tržištima, tijekom prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatsku je najviše gostiju stiglo iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Poljske, Češke i Velike Britanije. Naša zemlja drži stabilnu poziciju na mnogim nama glavnim tržištima i za nas je dobro što imamo vrlo kvalitetan tržišni mix kojem uvelike doprinose i gosti s udaljenih destinacija. Naime, sve nam se više vraćaju turisti s dalekih tržišta, što potvrđuju i dosadašnji turistički rezultati. Pored SAD-a, koji je za hrvatski turizam najvažnije daleko tržište s kojeg ostvarujemo najveći promet, svjedočimo i povećanju broja turista iz Južne Koreje, Kine, Japana i Kanade. Tom trendu svakako doprinose i povratci direktnih linija na relaciji Zagreb-Seoul te Dubai-Dubrovnik, koje nisu prometovale u pandemijskim godinama. Također, uspješno smo zadržali direktnu povezanost na relaciji New York-Dubrovnik. Ti su nam gosti iznimno važni i iz razloga što najčešće putuju izvan glavnih ljetnih mjeseci te su iznadprosječno skloni posjetiti veći broj destinacija prilikom boravka u Hrvatskoj, odnosno nerijetko Hrvatsku kombiniraju s drugim destinacijama Europe pa smo tako dio njihova šireg europskog itinerera.
S kojih tržišta se, osim njemačkog, zamjećuje pad dolazaka u proteklim godinama? Gubimo li goste iz nekih zemalja poput, primjerice, skandinavskih?
- Što se tiče Njemačke moramo naglasiti da je rezultat iz ove godine bolji od onog iz pretpandemijske 2019. godine, odnosno kada govorimo o ovom tržištu za nas je rekordna 2022. godina. Isto vrijedi i za ostala naša najvažnija tržišta s kojih smo također u ovoj i prethodnim godinama premašili rezultate iz 2019. godine. Jedina tržišta na kojima nam treba još malo vremena za povratak na pretpandemijske razine prometa su ona daleka tržišta s naglaskom na daleko istočna tržišta koja su se tek u ovoj godini počela ponovno u potpunosti otvarati, odnosno koja su ponovno sve povezanija s Europom kada govorimo o aviolinijama koje su osnovni preduvjet realizacije turističkog prometa.
Što danas očekuje prosječan turist od boravka na nekoj destinaciji? Jesu li se promijenile navike putnika?
- Navike i potrebe putnika stalno se mijenjaju, kao i čimbenici koji određuju način planiranja putovanja, odabira destinacija ili aktivnosti tijekom odmora. Primjerice, Europljani biraju destinaciju na temelju sigurnosti, ugodne i stabilne klime, ali i atraktivnih popusta. Prijateljski i gostoljubivi domaćini važni su za otprilike 10 posto gostiju iz Europe, dok njih 9 posto preferira destinacije bez velikih gužvi. Financijske brige vezane uz putovanja i dalje su vrlo prisutne, a Europljani su zabrinuti i zbog ekstremnih vremenskih događaja, overturizma i mogućih poremećaja putovanja zbog nestašica osoblja ili štrajkova. Prekomjerni turizam danas snažno utječe na percepciju destinacija u očima turista. Jedan od načina na koji se taj fenomen reflektira kroz promjene u obrascima potražnje je "zamjena" destinacija. Turisti sve češće razmišljaju o alternativama, što rezultira višim stopama rasta potražnje za novim i neotkrivenim destinacijama. Ona temeljna motivacija u smislu potrage za novim i autentičnim doživljajima ili odmakom od svakodnevice se ne mijenjaju, ali činjenica je da gosti sve više traže jedinstvena, lokalna, posebna iskustva i doživljaje bez gužvi.
Koji su trenutno najveći problemi koji muče hrvatski turizam? Nedostatak kvalitetne radne snage, cijene...?
- Problema i izazova uvijek ima, od strukture smještajnih kapaciteta, sveprisutnog problema radne snage u turizmu i to one kvalitetne i educirane, do formiranja cjenovne politike. Upravo smo cjelokupnu hrvatsku turističku ponudu predstavili na najvećem svjetskom turističkom sajmu WTM u Londonu gdje smo dobili jasne signale naših partnera kako je izuzetno važno pripaziti na omjer cijene i kvalitete i zbog toga posebno apeliramo na turistički sektor da o tome vodi računa. Svi mi moramo uzeti u obzir činjenicu kako je većina naših emitivnih tržišta u jednoj izazovnoj ekonomskoj situaciji što utječe na turistička kretanja te će samim time politika cijene i kvalitete u idućoj godini biti u još većem fokusu.
Vlasnici obiteljskog smještaja smatraju kako ih se novim porezima baca na pod i otvara prostor najezdi hotelskih kuća. Koliko je važna uloga domaćina u hrvatskom turizmu?
- Hrvatski turizam nalazi se na prekretnici. Mislim da je to svima jasno. Potrebno je promijeniti paradigmu hrvatskog turizma i svi zajedno trebamo određene promjene prihvatiti jer to globalno turističko tržište od nas traži, zahtjeva. Novim paketom zakonskih rješenja želi se zaštititi onaj pravi obiteljski smještaj kojeg pružaju domaćini i utjecati na poboljšanje smještajne strukture. Cilj je razdvojiti rentijerstvo od pravih domaćina koje u budućnosti želimo još bolje marketinški pozicionirati kroz njihovo brendiranje. Dakle, nema potrebe za dizanjem tenzija jer je turistički sektor nebrojeno puta do sada pokazao svoju snagu, zajedništvo i visok stupanj razumijevanja i tolerancije. Uvijek smo zajedničkim snagama iznašli rješenje u svim izazovnim situacijama pa će tako, ne sumnjam, biti i ovaj puta.
Već ste više puta izjavili kako će turistička sezona 2025. biti izrazito izazovna. O čemu, svi u sektoru, osobito moraju voditi računa?
- Sljedeća turistička sezona svakako će biti zahtjevna. Eksterne okolnosti, tj. međunarodni kontekst ostaju obilježeni visokom razinom geopolitičkih neizvjesnosti, ali i nadalje prisutnim ekonomskim problemima s kojima se suočavaju gotovo sve države Europe i šire. Percepcija da su turistička putovanja nezaobilazan dio života današnjih ljudi svakako nam idu u prilog, no pad životnog standarda i smanjenje relativno raspoloživog dohotka za putovanja ne smije se zanemariti. Tema koja će zasigurno ostati aktualna i tijekom iduće godine biti će cjenovna politika zbog čega kontinuirano apeliramo i pokušavamo osvijestiti pružatelje usluga da cijena mora pratiti kvalitetu usluge. Nadolazeće će godine i nadalje obilježiti pitanje održivosti u turizmu, međutim ponavljam, to je naš najvažniji cilj u čijem ostvarenju doprinos mora dati cjelokupna zajednica. Održivi turizam jednostavno nema alternative.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....