Posljednje nevrijeme na širem splitskom području donijelo je meteorološki fenomen koji mnoge sve više zabrinjava. Kod Šolte se, naime, pojavila pijavica.
Takve ili slične fenomene do sada smo gledali samo na filmovima, a posljednjih godina oni polako postaju stvarnost. Snimljene su nedavno i kod Zadra, uočene su u Rogoznici, Primoštenu i kod Vodica... Ima ih na dubrovačkom području.
O čemu se radi, ima li razloga za zabrinutost?
Kada ljudi u Dalmaciji vide pijavicu, uživo ili na video snimci, puno ih brka taj fenomen s tornadom s kojim je vrlo slična, a kojima je "matična domovina" sjevernoamerički kontinent. U čemu je zapravo sličnost i razlika između pijavica i tornada?
Pijavica, vrtložni vjetar, vijar ili tromba je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumulonimbusa. Može nastati iznad vodene površine te nad kopnom. Vodena pijavica je zapravo manji tornado nad vodom te se takvu pijavicu kad prijeđe nad kopno smatra tornadom.
Zanimljivost je u Dalmaciji također da se za jakog nevremena često može vidjeti više morskih pijavica istovremeno. "Cijev" im je ljevkastog oblika te je često nagnuta. Proteže se od oblaka do morske površine, a promjera je od dvadesetak do stotinu metara.
Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena. Brzine kojima zrak kruži oko područja sniženog tlaka u središtu vrtloga iznose od nekoliko kilometara na sat pa do 80 km/h. Prijeđe li na kopno pijavica može nanijeti veliku štetu.
Za raliku od naših, "domaćih" pijavica američki tornado je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma razvijenog kumulonimbusa u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji od nekoliko metara do nekoliko stotina metara i jedna je od najsilovitijih pojava u prirodi.
U ekstremnim situacijama, na području SAD-a, zabilježene su vrtložne brzine vjjetra i do 400 kilometara na sat! Takva razorna snaga nosi sve pred sobom i "naša" pijavica je za nju mala beba.
- Pijavice na Jadranu se najčešće javljaju ljeti, i to kod situacija kada je strujanje u atmosferi jugozapadno uz istovremeni prodor hladnog zraka, pri čemu nastaju snažni olujni oblaci. Upravo takva sinoptička situacija je prisutna kada oluje kod kojih su zapažene pijavice putuju od jugozapada prema sjeveroistoku.
Nadalje, ljeti se nad morem nalazi mnogo više vlage nego zimi, što je neki način ‘hrana‘ pijavicama nad morem. Također, pijavice se češće javljaju tijekom dana, jer su i olujni procesi snažniji tijekom dana - kazao je nedavno o pijavicama za Jutarnji list ugledni oceanolog dr. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković.
Stručnjak je pojasnio i fenomen učestalijeg pojavljivanja pijavica u Dalmaciji.
- Danas ih se zapaža više nego prije nekoliko desetljeća, ali ta zapažanja su dobrim dijelom uvjetovana tehnološkim napretkom - mobiteli, društvene mreže, itd. Po logici stvari, porast temperature omogućuje veći primitak vlage u atmosferu (sedam posto po jednom Celzijevom stupnju), stoga su i procesi u atmosferi ‘burniji‘, pa bi i učestalost i intenzitet pijavica trebao biti veći.
No, s druge strane, klimatske projekcije kažu da će Sredozemlje i Jadran u budućnosti biti s manje oborina i rjeđim, no burnijim olujnim oblacima, pa još ne možemo sa sigurnošću reći hoće li biti više pijavica u budućoj klimi. U svakom slučaju, one će biti učestalije u situacijama kada se ljeti javljaju snažni olujni oblaci - istaknuo je dr. Vilibić.