StoryEditorOCM
DalmacijaREAKCIJE NA PRIJEDLOG KOJI PREDVIĐA PODJELU NA SEDAM PODRUČJA

REGIONALNE PODJELE Zadar bi ‘svoju’ regiju s Likom i Šibenikom

Piše PSD.
19. listopada 2010. - 00:32
Nasuprot  prijedlogu koji su po narudžbi Vlade napravili u Ekonomskom institutu, u Zadru su skloniji teritorijalnoj podjeli kakvu provodi Hrvatska pošta koja je Hrvatsku podijelila na šest regija, kako bi im služba bila što efikasnija

Prije nešto manje od dvije godina Hrvatska pošta provela je temeljitu unutarnju reorganizaciju u svom unutarnjem i teritorijalnom ustroju. Podjela koja je zbog organizacijskih potreba podijelila Hrvatsku na šest regija pokazala se izuzetno učinkovita i ona je ne samo jedini već i praktično primjenjiv model podjele Hrvatske koji se može suprotstaviti aktualnom prijedlogu zagrebačkog Ekonomskog instituta koji predviđa podjelu Hrvatske na sedam regija.

Već je dugo jasno da sadašnji županijski sistem upravljanja ne jamči kvalitetnu regionalnu samoupravu, već više pogoduje centralizaciji, pa su se i stručnjaci Ekonomskog instituta vodili nizom parametara koji ide u prilog ponuđenom prijedlogu. Ipak, odmah nakon prezentacije njihova prijedloga pojavile su se negativne reakcije političara i javnosti u nekim sadašnjim središtima županija, Zadru, primjerice, kojemu je još uvijek u lošem sjećanju tvorevina koja se zvala Zajednica općina Split.

Dalmacija iz dva dijela

S druge strane, Hrvatska je pošta u program svoje regionalne podjele ubacila manje parametara, vodeći računa o tome kako će što prije i što lakše njezine poštanske službe doći do korisnika, te kako efikasnije upravljati sustavom od 11.000 zaposlenih i s nekoliko stotina razbacanih ureda. Poštari su se, bez obzira na broj županija u pojedinoj zoni upravljanja, odlučili na logičnu podjelu: zagrebački dio Hrvatske, središnja i istočna Hrvatska s jedne strane, te priobalna Hrvatska podijeljena na tri zone upravljanja. U priobalju je najdrastičnija razlika varijanti HP-a i Ekonomskog instituta, ona u organizaciji južnih pet županija.

U poštanskoj varijanti Lika ne može biti zasebna cjelina, već je bila presudna udaljenost naselja unutar mjesta. Tako su se u jednoj cjelini našli Zadar i Gospić (udaljenost 95 km), jer Lika ionako izgradnjom autoceste sve više gravitira Zadru, te Zadar i Šibenik (75 km).

KARTA
Split i Dubrovnik čine najjužniju, dugu, a usku kopnenu zonu upravljanja s nizom većih i naseljenih otoka. Nema sumnje da je i varijanta HP-a, kada bi se pretvorila u politički prijedlog (ne treba zaboraviti da je studiju od Ekonomskog instituta naručila Vlada), imala i svojih pristaša i svojih protivnika.

Šibenčani su se, recimo, po površnim anketama radije priklonili Splitu nego Zadru, a zadarski gradonačelnik dr. Zvonimir Vrančić tvrdi da prenosi pravi stav Zadrana kad kaže:
- Život je sam od sebe stvorio nove suradnje i veze unutar gradova i mjesta na ovim prostorima, stvorile su se neke druge veze nego što su to bile u povijesnoj regiji Dalmacija.

Iz ove izjave više je nego jasno da Vrančić zastupa stav o tome da Zadru nije mjesto s druge tri dalmatinske županije te da je Zadar skloniji, ne samo poštanskoj, nego i izbornoj podjeli Hrvatske. Ne treba, naime, zaboraviti da 9. izbornu jedinicu čine Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska te da je upravo u toj izbornoj jedinici HDZ i na zadnjim parlamentarnim izborima dobio presudnu bitku i deset zastupnika.


 

Podjela zona upravljanja HP-a

 

•• Zona upravljanja 1
Zagreb, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija – 9 posto teritorija RH i 28 posto stanovništva

•• Zona upravljanja 2
Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija – 26 posto teritorija i 20 posto stanovništva

•• Zona upravljanja 3
Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija – 11 posto teritorija i 13 posto stanovništva

•• Zona upravljanja 4
Zadarska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska županija – 21 posto teritorija i 7 posto stanovništva

•• Zona upravljanja 5
Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija – 22 posto teritorija i 20 posto stanovništva

•• Zona upravljanja 6
Primorsko-goranska i Istarska županija – 11 posto teritorija i 12 posto stanovništva.

 

Prijedlog Ekonomskog instituta

 

•• REGIJA DALMACIJA
sastavljena je od 4 županije: Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska

•• REGIJA LIKA
teritorij Ličko-senjske županije

•• REGIJA ISTRA, PRIMORJE I GORSKI KOTAR
sastoji se od Istarske i Primorsko-goranske županije

•• REGIJA SLAVONIJA
sastoji se od 4 županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska

•• ZAGREBAČKA REGIJA
Grad Zagreb i Zagrebačka županija

•• REGIJA MEĐIMURJE, PODRAVINA I ZAPADNA SLAVONIJA
sastavljena je od 4 županije: Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Međimurska i Virovitičko-podravska

•• REGIJA SJEVEROZAPADNA I SREDIŠNJA HRVATSKA
sastavljena je od 4 županije: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Karlovačka i Sisačko-moslavačka

 

Šibenčani: Nećemo pod ‘zadarsku kapu’

 

Bolje jedinstvena regija Dalmacija nego ona u koju bi pod “zadarskom kapom” ušli Šibenik i Lika. Tako se u najkraćem mogu sažeti razmišljanja čelnika Šibensko-kninske županije i Grada Šibenika, koji su jedinstveni o tom pitanju, bez obzira na različite stranačke boje.

- Prije svega, volio bih znati što nam konkretno donose regije o kojima govorimo. Tu mislim na funkcioniranje institucija. U svakom slučaju, držim da bi županije morale ostati i u slučaju da prihvatimo novi regionalni ustroj. A kada me pitate, je li bolja zajednička regija Dalmacija, ili neka tvorevina “Zadar-Šibenik-Lika”, tu dvojbe nema. Svakako smo za regiju Dalmaciju, koja bi obuhvaćala postojeće četiri županije, a centar te regije trebao bi biti Split. Dalmacija je prirodna i povijesna cjelina, a sve drugo je nekakvo “nabadanje”. Nama se često “nabija” neki “sindrom” Zadra. Odnosno, provlači se teza da oni idu naprijed, a da Šibenik stagnira. To nije baš točno. Često volim kazati da Šibenik ima sve kao Zadar, osim dvorane. A i nju ćemo dobiti! - jasan je bio Goran Pauk (HDZ), šibensko-kninski župan.

Gotovo jednako razmišlja i Petar Baranović (HNS), dogradonačelnik Šibenika.
- Stav aktualne gradske vlasti je jasan. Najracionalnije rješenje je da cijela Dalmacija bude jedna regija, a da Split bude njezin centar. A što se tiče ambicija nekih drugih gradova da budu centar regije, mogu samo kazati da bi politika trebala funkcionirati na realnim osnovama. Tu leži i moj jasan odgovor zadarskim ambicijama. Po nekim elementima, i Šibenik bi mogao biti središte buduće regije. Ali, moramo biti svjesni da je to daleko od realnog - kazao nam je Baranović.

K. GULIN

 

 

 

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
10. studeni 2024 07:04