Ticker 1

Prijelomna vijest

Ticker 2

StoryEditor
Obalanova opasnost

Ništa od turističkih zona na djevičanskim obalama: umjesto luksuznih hotela oživjet će eksploatacijska polja za bušenje nafte i plina!

Piše Sandi Vidulić
20. veljače 2020. - 19:01
Božidar Vukičević/Arhiv/HANZA MEDIA

O izdvojenim turističkim zonama mediji pišu svaki put kada se donose izmjene i dopune prostornih planova županija u Istri i Dalmaciji. No, nakon što se planovi usvoje, ubrzo prekrije zaborav velika obećanja s investicijama u hotelske resorte, jer od njih uglavnom nema ništa.

Takva turistička građevinska područja u županijskim prostornim planovima lociraju se daleko izvan naselja. To znači da su vrlo udaljena od infrastrukture potrebne da bi funkcionirali luksuzni hoteli i turistička naselja za koja se rezerviraju preostale djevičanske obale naših krajolika.

Kratak rok trajanja

Većina izdvojenih turističkih zona ima još kratak rok trajanja u županijskim prostornim planovima. Postojat će do 31. prosinca 2021. godine. Nakon toga roka bi se trebale ukinuti one zone za koje se ne nađe investitor zbog kojeg bi se izgradila osnovna infrastruktura ili urbanistički plan uređenja.

A investitora do sada nije bilo ni za lijek. U mnogim zonama za koje su općine lobirale da se uspostave, zapetljani su imovinsko-pravni odnosi. Pored toga, kako je još pred 15-ak godina izjavio za "Slobodnu" bivši gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić, cijena komunalnog doprinosa koju investitori trebaju platiti je preniska da bi s tim novcem općine i gradovi otkupili zemljišta i doveli infrastrukturu do nenaseljenih dijelova otoka.

U Zavodu za prostorno planiranje Županije splitsko-dalmatinske 2015. su napravili Studiju vrednovanja postojećih zona, u kojoj su utvrdili da se "nisu ostvarile razvojne planske pretpostavke, prvenstveno u smislu investicijskog financiranja turističkih sadržaja". Od 90 zona u Županiji za samo dvije je donesen Urbanistički plan uređenja (Livka - Šolta, Retinovac - Okrug). Također, ustanovljeno je da samo trećina od tih zona ima potencijal da se ikada realizira u budućnosti pa je predloženo da ih se 20-ak ukine.

Vrlo skoro bi se pred vijećnicima Splitsko-dalmatinske županije trebao naći Prijedlog III. izmjena Prostornog plana ove županije. U njemu je nabrojano devedesetak izdvojenih turističko ugostiteljskih zona. Ukinule bi se neke zone, a otvorile bi se nove na drugim lokacijama, o čemu smo pisali. Kod jednog dijela bi se samo izmijenili kapaciteti, dok bi većina izdvojenih turističkih zona zadržala dosadašnji status.

A zadnje izmjene Plana su bile u listopadu 2013. To znači da bi dobar dio prostora od 1.183,55 hektara, koliko zauzima ukupna površina izdvojenih turističkih zona u Prostornom planu ove Županije, mogao prestati postojati od početka 2022. godine.

image
Duje Klarić/Arhiv/HANZA MEDIA

- Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja, za koje u roku od sedam godina od dana njegova određivanja nije donesen urbanistički plan uređenja ili do kojega nije izgrađena osnovna infrastruktura, prestaje biti građevinsko područje. Rok od sedam godina se računa od određivanja izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kao takvog prostornim planom, to jest od dana stupanja na snagu tog plana. U slučaju da je prije 1. siječnja 2014. prostornim planom izdvojeno građevinsko područje izvan naselja određeno kao takvo, rok od sedam godina počinje teći od 1. siječnja 2014. Ako je isto određeno nakon tog datuma, tada od dotičnog datuma počinje teći navedeni rok od sedam godina - stoji u odgovoru koji smo dobili iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Devet polja u SD županiji

Međutim, ako nestaje opasnost da će se preizgraditi obala, otvara se druga opasnost. Naime, usporedo sa skorim gašenjem neaktiviranih turističkih zona, Županija s novim izmjenama Prostornog plana namjerava oživjeti već zaboravljena - eksploatacijska polja za bušenje plina i nafte u Jadranskom moru!

Podsjetimo, riječ je o projektu iz vremena Milanovićeve Vlade, protiv kojeg su ustale udruge, javnost, struka i ondašnji HDZ. U Izmjenama županijskog plana pozivaju se na “Okvirni plan i program istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na kopnu i na Jadranu u Republici Hrvatskoj” iz 2015., koji je bio optuživan za nestručnost. U skladu s Okvirnim planom određeno je čak devet polja za istraživanje ugljikovodika u moru ove Županije.

Na ovo je upozorio Ante Pranić, gradonačelnik Vrgorca, saborski zastupnik Nezavisne liste mladih i vijećnik u skupštini Splitsko-dalmatinske županije. U članku koji je objavio Morski.hr, on tvrdi da je taj prijedlog opasan jer omogućuje stvaranja eksploatacijskih platformi na području oko Visa, Palagruže i pučinskih otoka, što može ugroziti nekoliko zaštićenih područja.

Pranić kaže da mu je Niko Mrčić, ravnatelj županijske Javne ustanove, rekao da je članak o eksploatiranju uglikovodika u Prostorni plan nametnut s državnog nivoa, navodno uz obrazloženje da Plan neće dobiti potrebne suglasnosti ako ti zahtjevi ne budu uvršteni.

Zanimljivo je da se sporni članak u prijedlogu izmjena Prostornog plana koji bi doveo naftne platforme u akvatorij Splitsko-dalmatinske županije jedva obazire na turizam i izdvojene turističke zone. Tom jako osjetljivom pitanju posvećuje samo jednu, vrlo općenitu, rečenicu: "uskladiti istražna bušenja s aktivnostima nautičkog turizma i izdvojenih građevinskih područja izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene".

image
Ministar Tomislav Ćorić i predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon
Damir Krajač/Arhiv/HANZA MEDIA

U Prijedlogu izmjena Prostornog plana piše da za istraživanja nafte i plina treba udaljiti zonu zahvata jedan kilometar od ekološke mreže Pučinski otoci, otoka Jabuka, Brusnik, Palagruža, Galijula i Svetac kao mjeru predostrožnosti zbog ptica koje se gnijezde na navedenim područjima. Također, istražna bušenja i eksploataciju treba planirati na pet kilometara udaljenosti od navedenih područja. No, to nam se čini kao mala udaljenost kad je u pitanju moguća opasnost od onečišćenja takve prirodne ljepote.

Za područje Jabučke kotline zabranjuje se provoditi eksploataciju ugljikovodika. Za zaštićena područja prirode propisuje se da istražna bušenja treba ograničiti na udaljenosti manjoj od 10 kilometara, a eksploatacijske platforme ne postavljati bliže od 15 kilometara.

Ali, mogući su izuzeci zbog "viših" razloga. Naime, stoji napomena da tamo gdje se utvrdi kako postoji "neosporan javni interes Republike Hrvatske", kao i da zahvati neće imati značajnog utjecaja na kategorije zaštićenih područja prirode, "preporuka nije primjenjiva", odnosno dozvolit će se istražna bušenja i postavljanje platformi za crpljenje nafte ili plina.

Pretpostavlja se da će utjecaj istraživanja nafte i plina biti toliki da će utjecati na plovne putove.

Izmjena plovnih putova

- Ako se radovi planiraju na prometnim pravcima, potrebno je konzultirati Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture radi moguće modifikacije postojećih prometnih putova u Jadranu. Postupak konzultacija, uključujući i međunarodne konzultacije, potrebno je pokrenuti odmah nakon utvrđivanja mogućih kolizija. O rezultatima konzultacija potrebno je obavijestiti sve korisnike izmijenjenih plovnih putova kako bi se smanjio rizik od nesreća - stoji u prijedlogu izmjena županijskog plana.

Dakle, platforma će imati prioritet ispred trajekta ili broda koji ide, na primjer, za Italiju.

Što se tiče ribarstva, priznaje se da će buka od istraživanja mora smetati ribama, ali to ipak neće zaustaviti istraživanja ili eksploataciju.

image
Ministar Tomislav Ćorić i predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon
Damir Krajač/Arhiv/HANZA MEDIA

- U područjima od gospodarske važnosti za ribarstvo, potrebno je vrijeme izvođenja planiranih aktivnosti uskladiti s tijelima nadležnim za ribarstvo zbog buke izazvane seizmičkim snimanjem, postavljanjem platformi i provođenjem istražnog i eksploatacijskog bušenja, postavljanjem cjevovoda te uklanjanjem platformi, koja može imati utjecaj na ribarstvo - navodi se u prijedlogu Plana.

Koliko će ribe imati strpljenja kad počnu takve aktivnosti ili će potražiti neko mirnije more, tek ćemo vidjeti.

Vlada RH: Pokrenuti nova istraživanja plina


Zelena akcija upozorila je da Plenkovićeva Vlada namjerava bušiti Jadransko more, odnosno da nastavlja projekte Milanovićeve Vlade koje je javnost osudila. Kao dokaz služi im "Prijedlog strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030.", u kojem stoji da se mora zaustaviti trend smanjenja domaće proizvodnje prirodnog plina.

- Prema projekcijama buduće proizvodnje, uz pretpostavku otkrića novih eksploatacijskih polja, do 2050. godine moglo bi se pridobiti dodatnih 24,6 milijardi m3 plina, od toga iz Jadrana 12,5, a s kopna 12,1 milijardi m3 plina. U cilju zaustavljanja trendova smanjenja proizvodnje prirodnog plina potrebno je potaknuti dodatna ulaganja u postojeće proizvodne kapacitete te u što kraćem roku pokrenuti nova istraživanja - napominje se u ovom dokumentu koji je u listopadu 2019. Vladi RH uputilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Podizanje cijene zemljišta


Mediji su pisali da je prenamjena poljoprivrednih u izdvojene turističke zone višestruko podigla cijenu zemljišta. Ali, prenamjena zemljišta nekima je poslužila ne zbog gradnje, već radi dizanja vrtoglavih kredita. U općini Sutivan u priču je bila upletena Mariborska nadbiskupija preko tvrtke Sole Orto (koja je završila u stečaju). Na Junču ravan, gdje je poduzetnik Ivan Kapetanović bespravno pokušao izgraditi "carstvo maslina", mariborska crkva je digla kredite na 17 milijuna eura, a Gorenjska banka iz Kranja je uknjižila založno pravo. Također, u Općini Nerežišće off shore firme su kupile zemljišta zbog navodne gradnje čudotvornog centra za liječenje od raka.

Ucrtano po zahtjevu Ministarstva


Zatražili smo pojašnjenje od ravnatelja Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje SDŽ Nike Mrčića zašto su u Prijedlogu III. izmjena i dopuna županijskog Prostornog plana označena područja za istraživanje ugljikovodika na moru. Mrčićev odgovor donosimo u cijelosti.

- U III. Izmjenama i dopunama prostornog plana SDŽ-a, područja za istraživanje ugljikovodika na moru su ucrtana temeljem zahtjeva Ministarstva zaštite i okoliša i energetike od 26. lipnja 2018. god.

Predmetni zahtjev Ministarstva dostavljen je na temelju „Obavijesti o donošenju odluke o izradi ID PPŽ-a sa zahtjevom za dostavu podataka i prijedloga za izradu plana“ koju obavijest je sukladno zakonskim obvezama ovom ministarstvu, kao i svim drugim javnopravnim tijelima, općinama i gradovima i tijelima državne uprave uputio Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje, i to 17. svibnja 2018.
U prilogu gorespomenutog dopisa Ministarstvima zaštite okoliša i energetike je dostavljena i karta istražnih prostora i eksploatacijskih polja na Jadranu i kopnu.
Karta s područjima za istraživanje ugljikovodika na moru temelji se na:

okvirnom planu i programu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu, koja je proizašla iz sprovedene strateške procjene na okoliš okvirnog plana,

strategiji energetskog razvoja RH (130/200),

strategiji prostornog razvoja RH (106/17),

zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

#NAFTNE BUšOTINE

Izdvojeno