Na rubu Sućurca još je oko 280.000 kubika radioaktivnog pepela i šljake

Nacrt strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, objavljen na web stranici Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, ovoga trenutka u fazi javnog čitanja, aktualizirao je i problem saniranja deponija prirodnog radioaktivnog materijala - pepela i šljake na prostoru ex “Jugovinila” u Kaštel Sućurcu.

Strategija bi trebala biti usvojena na jesenskom dijelu zasjedanja Sabora, do kolovoza 2015. usvojen i program realizacije, a do tada bi trebali biti iskristalizirani svi detalji vezani za ovaj značajan zahvat u Sućurcu.

Programi sanacije već postoje

Uz deponij, koji sadrži oko 38.000 metara kubičnih pepela i šljake, saniran 1973. godine, na području bivše tvornice nalazi se i takozvana lokacija velika taložnica s oko 180.000 kubika istoga materijala. Osim navedenih deponija, registrirano je i nekoliko onečišćenih zona na kojima se nalaze nanosi pepela i šljake (oko 100.000 kubika). Podaci su to koji se navode u Nacrtu strategije.

Način zbrinjavanja (saniranja) još nije određen, ali se zna (tako piše u Strategiji) da će sanacija biti obavljena na mjestu gdje se šljaka i pepeo nalaze, dakle u krugu bivše tvornice, području koje, po važećem kaštelanskom Generalnom urbanističkom planu (GUP-u), ima isključivo turističku namjenu.

Za lokaciju bivše tvornice “Jugovinil”, navodi Saša Medaković, direktor Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, određeni programi sanacije već postoje, a trebala je biti gotova i dopuna tih programa temeljena na iscrpnim radiološkim istražnim radovima.

- Institut za medicinska istraživanja je 2010. godine, na raspis Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pristupio utvrđivanju obujma i načina sanacije pepela nastalog izgaranjem u termoelektrani. Istraživački rezultati pokazuju da je na lokaciji radioaktivnost u najvećem dijelu u zoni dozvoljenog - rekli su nam u razgovoru Enver Moralić i Muharem Kadić iz tvrtke “Kemokompleks”, koji je, podsjetimo, zajedno s “Lavčevićem” vlasnik kompleksa bivšeg “Adriavinila”, nastalog iz ex “Jugovinila”.

Ovaj podatak značajan je ima li se u vidu da u strategiji stoji kako je vlasnik lokacije dužan financirati saniranje. To znači, pojašnjava Medaković, da je vlasnik dužan osigurati sredstva u trenutku kada su potrebna (ne nužno i platiti ukoliko nađe neki drugi izvor financiranja, primjerice EU ili za to predviđene fondove u RH).

’Imali smo više strateških partnera za ulaganje’

- “Kemokompleks i “Lavčević” imovnu “Adriavinila” u stečaju kupili su javnim natječajem kao proizvodnu cjelinu sa svim uporabnim dozvolama i pravom da nastave rad. U ugovoru o kupoprodaji nema nikakvih saznanja da na lokaciji postoji radioaktivni materijal - navodi Moralić u odgovoru na naš upit jesu li se “Kemokompleks” i” Lavčević”, možda, kupoprodajnim ugovorom obvezali sanirati spomenuti deponij.

U svakom slučaju, svima je u interesu da se deponij konačno sanira. Prije svega radi zaštite zdravlja ljudi i okoliša, ali i radi razvoja Kaštela. Na području ex “Jugovinila” novi vlasnici planiraju, naime, graditi turistički kompleks.

- Zadnjih deset godina imali smo više strateških partnera koji su spremni za ulaganje, a također dijelom imamo osigurana vlastita sredstva, međutim, bez cjelovite studije načina sanacije i provođenja UPU-a za ovu lokaciju ne možemo i ne želimo si dozvoliti bilo kakav početak građevinskih radova - navode iz “Kemokompleksa”.

Također dodaju da im je nezakoniti zahvat “Marine Kaštela” na sarkofagu radioaktivne šljake, dakle, saniranom dijelu, nanio štetu, zbog čega su slučaj prijavili nadležnim institucijama. Saznanja o tome, kažu, imala je i gradska uprava Kaštela, ali nije reagirala.

Jadranka Matić

Berketu zabranjeni radovi Inspekcija Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost nakon izlaska na teren i obavljenog inspekcijskog nadzora nad sarkofagom radioaktivne šljake i pepela (deponijem saniranim 1973. godine) na lokaciji bivše tvornice “Jugovinil” u Kaštel Sućurcu, utvrdila je da je tvrtka “Marina Kaštela” obavljala zemljane radove na površini sarkofaga te da je uklonila postojeću fizičku zaštitu prostora. Zbog opravdane sumnje na nepoštivanje osnovnih načela i mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja, “Marini Kaštela” izrečena je zabrana nastavka započetih radova i obveza fizičkog osiguranja prostora na lokaciji sarkofaga do ishođenja sve potrebne dokumentacije. Na osnovu preliminarnih mjerenja 2. travnja 2014. utvrđeno je da sarkofag započetim radovima nije oštećen te da ne postoji opasnost za okoliš i zdravlje ljudi, navodi Državni zavod.