MUKE PO PRIDOŠLICAMA Pčelinji pašnjaci nisu privatan posjed

U Otoku Dalmatinskom je održan sastanak predstavnika pčelarskih udruga iz svih četiriju županija u Dalmaciji: Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske i Šibensko-kninske. Na sastanku su bili predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec i tajnik Tomislav Geruić.

Skup je održan na inicijativu pčelarske udruge ‘‘Matica Otok’’ iz Otoka kako bi se raspravljalo o problemima seljenja pčela i rada pčelarskih udruga na području Dalmacije, a kao najveći problem koji koči pčelare je što pojedini pčelari iz Dalmacije brane svojim kolegama iz drugih krajeva dovoženje pčela na pašna područja.

Nekada dolazi do svađa, pa čak i incidenata na rubu fizičkog sukoba, a sami pčelari su rekli da se takve situacije događaju u zaleđu Marine, Žeževici i na Pelješcu.

- Očito je da ti koji sprječavaju svoje kolege ili ne poznaju zakon i prateće propise ili to rade namjerno, no u svakom slučaju nemaju pravo na takvo što. Naime, pašna područja za pčele su od države dana na upravljanje Hrvatskom pčelarskom savezu koji ih je prepustio na korištenje udrugama, ali bez ograničenja i zabrana glede korištenja teritorija. Svaki pčelar u Hrvatskoj ima pravo dovoditi svoje pčele na ispašu u svako od tih područja kojima upravlja Savez - rekao je predsjednik Martin Kranjec koji je istaknuo kako pčelari u kontinentalnom dijelu Hrvatske nemaju takvih problema.

Savez će reagirati na takva ponašanja pojedinaca, te uspostaviti bolju komunikaciju kako ne bi dolazilo do nesporazuma. Pčelari su se požalili da ima slučajeva paleža košnica, krađe meda i drugih nepodopština, te konstatirali da se u pojedinim slučajevima radi o problemu mentalnog sklopa.

- Pokušati ćemo razgovarati i objasniti ljudima da nemaju pravo svojatati pašnjake s obzirom na to da su oni pod našom zajedničkom upravom - rekao je Kranjec.

Kako bi se što bolje radilo i surađivalo, pčelari su se na sastanku u Otoku dogovorili da će osnovati savez udruga županija. Inače, zadnjih godina pčelari su bilježili lošije prinose meda ponajprije zbog klimatskih poremećaja i upravo navedenih problema.

Prema podacima iz Saveza, od ukupne površine pašnjaka za pčele trenutačno se koristi oko 40 posto, a pčelari smatraju da ima dovoljno mjesta za sve koji se žele baviti ovom djelatnošću, te da treba putem razgovora i razmjenom informacija uspostaviti što bolju suradnju za zajedničku dobrobit.