U samo dva dana, 28. i 29. ožujka 1944. godine, cijelo Potkamešje zavijeno je u crno. Na putu zločina njemačke postrojbe u selima su na prijevaru okupljali stanovništvo i tada ih pobili, a mrtva tijela i kuće pretvarali u pepeo.
Bio je to najveći zločin tijekom 2. svijetskog rata na dalmatinskim prostorima. Od tadašnjih gubitaka stanovništva sela stradalnika nikada se nisu obnovila, a neka su danas gotovo iseljena, bez stalnih stanovnika, kakav je i Krivodol u kojemu je 28. ožujka 1944. godine ubijeno 148 stanovnika.
Ispod mrtvih tijela u zaseoku Gilići ostala je živa tada 12-ogodišnja djevojčica Ana, kasnije udata Šabić. Svake godine Ana 28. ožujka dolazi u rodno selo i odaje počast svojoj stradaloj rodbini i drugim sumještanima. U srijedu poslijepodne baka Ana došla je na komemoraciju u pratnji unuka i praunuka, a dolazit će, kaže, sve dok bude živa.
Komemoraciju u Krivodolu organizirala je Udruga antifašista i antifašističkih boraca cetinskog kraja. Izaslanstvo udruge te delegacije gradova Sinja i Trilja predvođene gradonačelnicima Ivanom Šipićem i Ivicom Glavanom položili su vijence na spomen-obilježje i zapalili svijeće. Prije komemoracije u Krivodolu izaslanstvo udruge antifašista poloćilo je vijence u Rudi, Podima i Voštanima.
U Podima je za žrtve iz toga sela slavljena sveta misa zadušnica. Središnja sveta misa za sve žrtve pokolja u potkamešničkim selima slavit će se ovoga četvrtka u Voštanima.
U srijedu navečer u Općinskoj vijećnici Otoka predstavljena je knjiga "Stradanja podno Kamešnice" autora prof. Stjepana Markovića. U knjizi se prvi put dokumentirano iznose podaci tko je potkamešnički zločin zapovjedio, zašto je to učinjeno i imena postrojbi i pridodatih im snaga koje su zločin izvele. Ista knjiga ovoga četvrtka bit će predstavljena u Trilju, a u petak u Sinju.