INTERVJU

Psihologica Marina Nekić o stresu: žene su podložnije jer nerealno očekuju, a sitnice mogu biti presudne! Važnu ulogu ima i seksualni život

Piše Matea Roglić
Foto Luka Gerlanc/Cropix
10. ožujka 2021. - 07:15

Stres je u oku promatrača. Uvijek bio i bit će. Uzroci stresa kod žena mogu biti raznoliki. Mogu biti vezani za naše tjelesno zdravlje, samopoštovanje, reputaciju, status, identitet, psihički mir... Najčešće se stresiramo oko financija, posla i obitelji. Prošlogodišnje nacionalno britansko izvješće govori da su žene u dobi od 24 do 44 skupina koja najviše doživljava stres, čak i u odnosu na muškarce iste dobne skupine ili u odnosu na mlađe i starije žene.

Popričali smo sa psihologinjom Marinom Nekić, profesoricom na fakultetu Sveučilišta u Zadru, Geštalt i seksualnom psihoterapeutkinjom o ovoj tematici i pitali je kako se žena može relaksirati pored svakodnevnih pritisaka koje nam okolina, ali i mi same namećemo. 

Oko čega se žene najčešće stresiraju?

Razvojno gledano, žene u tridesetima vjerojatno već imaju brojne privatne i profesionalne uloge koje pokušavaju izbalansirati. Dodatni stres mogu biti nerealna i perfekcionistička očekivanja od same sebe.

O tome kako žene balansiraju angažman u različitim ulogama, imaju li dovoljno podrške, ovisit će kako će reagirati na životne izazove koje te uloge donose.

Ovdje bih također htjela naglasiti da ne znači da nam se treba nešto veliko dogoditi da bi mi bili pod stresom, puno manjih zahtjeva koji nam dolaze na dnevnoj bazi može biti iscrpljujuće. 

Koje pritiske nam nameće okolina?

Ako se orijentiramo prvo na pritisak iz okoline, onda je pitanje što je naša okolina, od kuda dolazi taj pritisak? Jesu li to očekivanja drugih koja oni imaju od nas, jesmo li inače podložni onome što će drugi reći, je li nam teško da netko o nama ima loše mišljenje?

Ako se negdje možete naći u ovim pitanjima onda ćete vjerojatno biti podložniji stresu jer nećete pritom paziti na svoje potrebe nego ćete pokušati zadovoljiti onu sliku koju želite da drugi imaju o vama. I onda ovdje dolazimo na taj pritisak koji sami sebi namećemo jer nastojimo njegovati sliku sebe usmjeravajući se na mišljenje drugih ljudi ili na neku svoju perfekcionističku sliku koju želimo ostvariti.

image
Marina naglašava kako će pretjerano forsiranje opuštanja i nametanja pozitivnog mišljenja, učiniti samo još goru stvar
Luka Gerlanc/Cropix

Kako postaviti prioritete?

Teško je sad dati jedan recept koji će svima pomoći, ali ovdje bih citirala jednog meni dragog psihoterapeuta John Bradshawa koji kaže da od svih odnosa koje ćemo imati u životu najvažniji nam je odnos s nama samima, stoga je važno da se kad-tad pobrinemo za taj odnos.

Ako se želimo oduprijeti pritisku iz okoline onda je važno da imamo dobar odnos sa sobom, da slušamo svoje potrebe, da ih asertivno biramo zadovoljiti, a to znači da ćemo uvažiti i sebe ali i drugu osobu, i da nekada se možda naši izbori neće svidjeti drugima, ali ih mi biramo i spremni smo platiti cijenu za to.

Naš narod ima odličnu poslovicu: ne možeš imati jare i pare. Svaka odluka koju donesete ima svoju cijenu i odgovornost pa je važno da biramo ono što nama odgovara jer onda ta cijena ima svoju svrhu.

Imate li neke savjete za mentalni detox?

Nekada pretjerano forsiranje opuštanja i nametanja pozitivnog mišljenja će samo učiniti još goru stvar. Kad se osjećamo neugodno i ako se ne možemo opustiti nije dobro rješenje da se forsiramo da se osjećamo drugačije.

Itekako nam neugodna raspoloženja daju važne informaciju da smo u psihološkom disbalansu i da nešto možda nije kako želite. Bez podrške, bilo da je riječ o našim bližnjima, ili stručne, sve će biti puno teže.

Važno je da imamo povjerljivu osobu s kojom možemo podijeliti što nas muči, jer upravo verbaliziranje onoga kako se osjećamo može pomoći da jasnije vidimo i da se emocionalno umirimo.

image
- Od svih odnosa koje ćemo imati u životu najvažniji nam je odnos s nama samima - smatra psiholgica Marina Nekić

Što kada smo dulje vrijeme pod stresom i kad nam razgovor s bliskom osobom više ne pomaže?

Ako primijetimo da već duže vrijeme i uz dobru podršku i dalje osjećamo napetost i nelagodu onda je možda dobro potražiti stručnu pomoć. Određena razina mentalne higijene je važna za psihološku dobrobit.

Možda nije stvar da se odupiremo, jer u psihoterapiji kažemo da ono protiv čega se borimo raste. Više je ovdje stvar da vidimo što trebamo prihvatiti, a što možemo promijeniti.

Često želimo promijeniti ono što je van naše kontrole. Ako tako rješavamo stres to će biti kao da glavom pokušamo proći kroz zid. Jedna psihološka inventura je potrebna da vidimo što nam pomaže, što nam odmaže, kojim našim ponašanjima je istekao rok trajanja i više nemaju koristi, što bi novo trebali napraviti da se uspješnije nosimo sa stresom.

Promjene su teške, a osobito one koje uključuju nas, ali ako želimo da nam bude lakše, trebamo se naučiti redefinirati ili kako nekad kažem - ažurirati.

Kako se kvalitetno odmoriti od ubrzanog životnog tempa?

Nekad ne želimo stati da se ne suočimo sa sobom i našim emocionalnim stanjima, pa je nekim osobama živjeti ubrzano način na koji se nose sa stresom. Često osobe same kažu, ma evo samo još ovo, pa ću se onda odmoriti. Prođe nam život u ovoj rečenici.

Osobito žene u tridesetima koje su i majke i supruge, imaju prevelika očekivanja od sebe, ne traže pomoć i podršku jer kakva je onda ona žena ako ne može sve sama. Pa možemo dosta toga odraditi same, ali zašto bi?

Ako netko već duže vrijeme živi u petoj brzini onda će isto tako trebati malo vremena da se navikne usporiti. Ako u tijeku dana uvedemo neku aktivnost u kojoj ne moramo ništa, nego odvojimo pola sata samo za sebe, bilo da prošetamo, ispijamo kavu u obližnjem kafiću, ili slušamo glazbu.. Što god da izaberemo u tom trenutku nismo nitko drugi nego šetačica, ispijačica kave ili slušačica glazbe.

Sve ostale naše uloge jednostavno tada idu u pozadinu. Nažalost, nema jedinstvenog recepta, svako bi ga trebao pronaći za sebe, jer za nekog to može biti vježba disanja, a za nekog drugog planinarenje ili gledanje televizije.

Ono što nekome pomaže ne mora nužno pomoći i drugome. I zato sam naglasila da je važno da se dobro poznamo jer jedino tako možemo sebi pomoći i sebe podržati. Trebamo živjeti više po svojim potrebama.

Važnost seksualnosti za mentalno zdravlje?

Odnos seksualnosti i mentalnog zdravlja je dvosmjeran, a to znači da ako smo zadovoljni s našim seksualnim životom vjerojatno ćemo biti i više zadovoljni s općim psihičkim stanjem, ali i obrnuto, dobro psihičko stanje može doprinijeti i zadovoljstvu u seksualnoj domeni našeg života.

Tako da ovdje možemo govoriti o puno toga. Možemo se zadržati na seksualnim smetnjama i kako ih tretirati ili o tome kako možemo poboljšati svoju seksualnu vezu.

Ako se želimo fokusirati kako zdrav seksualni život utječe na mentalno zdravlje, onda moramo znati što je zdrav seksualni život. Zdrav seksualni život je povezan s pozitivnim stavovima o seksualnosti i vlastitom tijelu, povezan je s poznavanjem onoga što nam odgovara, rekli bi s tehnologijom užitka.

Zatim, tu je neophodno spomenuti da zdrav i zadovoljan seksualni život ne može se ostvariti bez ostvarivanja kvalitetnog odnosa s drugom osobom. Mi možemo doživjeti ugodu, ali za osjećaj dugoročnijeg zadovoljstva trebali bi imati kapacitet za komunikaciju, intimnost i razvoj povjerenja i to treba biti obostrano.

Također je važno i da smo dobro informirani o rizičnom seksualnom ponašanju i njegovim posljedicama. I sad, kad sve to imate kao odliku zdravog seksualnog života mogli bi zaključiti da ćemo onda biti i seksualno zadovoljni, a posljedica toga će biti da ćemo se dobro osjećati, što će poboljšati ili održati i naše mentalno zdravlje. Seksualnost i mentalno zdravlje dijelovi su zdravlja općenito i dobrobiti svake osobe i zato je važno da o oba aspekta brinemo na adekvatan način.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
26. prosinac 2024 07:00