Svaki vozač koji ga je ikad imao prilike iskusiti vjerojatno će reći da je od svih mogućih problema s automobilom najgori onaj – fantomski. Drugim riječima, onaj koji se javlja povremeno ili često, s manjim ili većim posljedicama, te kojega niti jedan majstor kojemu povjerite svoj auto ne uspije točno dijagnosticirati, pa tako ni popraviti. Takvih je kvarova mali milijun, što nas zapravo i ne bi trebalo pretjerano čuditi, budući da je suvremeni osobni automobil kompleksan stroj koji s vremenom postaje sve kompleksniji, piše HAK revija.
Kad se tome doda i činjenica da zahtjevi suvremenog automobilskog tržišta uključuju sve više opcija koje mahom počivaju na elektronici odnosno softveru, ali i sve manje vremena za razvoj i pretprodukcijska testiranja, čini se da se spomenutih problema nećemo tako skoro riješiti. Nadamo se da griješimo, ali u još gorem scenariju, oni bi u našim osobnim automobilima ubuduće mogli biti još i češći.
‘Check engine‘ lampica - uzbuna
No, krenimo mi redom. Za sve one sretnike koji ih još nisu iskusili, odnosno nisu sigurni kako takvi problemi izgledaju u praksi, klasičan i ne pretjerano rijedak primjer očituje se u aktiviranju neke od signalnih lampica na instrumentnoj ploči. Prije svega, kad se upali zloglasna “check engine” lampica. I treba odmah reći: čak i u slučaju da sve naizgled funkcionira normalno, a ova ledica ne trepće i nije crvena – što je inače znak za uzbunu te se u tom slučaju ne smije nastaviti s vožnjom – u pravilu je to znak za punu pozornost i ozbiljnost te se ona nikada ne smije zanemarivati.
Povoda za njezino aktiviranje može biti mnogo, a među njima mogu biti problemi sa samim pogonskim sklopom, uključujući nizak pritisak ulja u motoru i neispravno izgaranje smjese. Također, tu su i situacije kada se automobil predugo vozi na vrlo visokim brzinama ili vuče priključno vozilo s vrlo teškim teretom. Ne manje važno, svijetleća lampica može ukazivati i na probleme s prijenosom, ali i ispušnim sustavom, primjerice katalizatorom, kao i probleme s paljenjem odnosno svjećicama te probleme s pregrijavanjem.
Osim toga, uzrok paljenja lampice može se kriti i u oštećenom senzoru kisika, pa i olabavljenom poklopca spremnika za gorivo, ali s druge strane, može tu biti riječ čak i o običnoj – lažnoj uzbuni. A ona ponekad može donijeti i veću glavobolju od konkretnog problema, jer takav se problem barem i rješava na takav, konkretan način. S druge strane, nemogućnost detekcije pravog problema i njegova popravka za sobom ponekad povlači dodatne frustracije i nervozu, pa i novčani trošak. A zna se dogoditi i to da se uzrok problema nikad ne pronađe, pri čemu neki vlasnici automobila idu i do toga da dignu ruke od svega i vozila se jednostavno riješe.
A kako dolazi do lažne uzbune? Ponekad se takve situacije znaju povezivati sa starim ili jeftinim zamjenskim aftermarket senzorima, ponekad s neodgovarajućim senzorima koji tijekom popravka kod neovlaštenih servisera znaju biti ugrađeni u automobil, a ponekad je moguće da se čak i prilikom originalne ugradnje u automobil provuče neki nekvalitetan senzor.
U svakom od navedenih slučajeva moguće je da se dogodi da sustav detektira nepostojeći kvar i alarmira vozača, što onda za sobom ponovno povlači čitavu proceduru odlaska u servis i potrage za stvarnim uzrokom problema… Začarani krug poput ovoga imali su prilike, nažalost, iskusiti i brojni domaći vozači osobnih automobila.
Mušičava elektronika
O čemu god da se radilo, dakle, uzrok problema potrebno je što ranije pronaći i ukloniti. Bez obzira koliko kompleksan i skup bio, vozač će si na taj način omogućiti sigurnu vožnju i miran san, i to u vlastitom krevetu, a ne negdje uz cestu, u očekivanju vučne službe. Tako nekako, barem, kaže teorija, no u praksi se ne toliko rijetko događa da se i nakon popravka odnosno uklanjanja pronađenog uzroka upozorenje o kvaru ponovno počne javljati. A to onda može značiti dvije stvari: ili je na automobilu obavljen pogrešan popravak, ili je uzroka za aktiviranje lampice bilo više, a popravkom je uklonjen samo jedan od njih.
U tom slučaju potrebno je ponovno se vratiti na posao i temeljito istražiti uzroke kvara. To može biti prilično težak posao, jer se neki od problema ili indikatora javljaju samo u određenim okolnostima, odnosno, njihova je demonstracija uvjetovana nekim drugim događajima odnosno stanjima. Takve je situacije, ne treba to posebno naglašavati, iznimno teško riješiti.
Fantomskih kvarova, dakako, ima još i ne moraju se svi manifestirati u obliku signalnog svjetla na instrument ploči. Većina ih se ipak, čini se, povezuje s mušičavom elektronikom, pri čemu krivca ne treba tražiti isključivo u samoj centralnoj jedinici, nego je često dovoljno da se problem pojavi u slabijem ili ispražnjenom akumulatoru. Već i to je, naime, dovoljno da bi se u nekim slučajevima u automobilu pojavili “gremlini” ili znakovi ludila poput nepotrebnog aktiviranja alarma, iznenadnog otključavanja ili zaključavanja, otvaranja ili zatvaranja prozora kada to vozač nije zatražio…
Jedan od najzanimljivijih primjera u tom smislu imali smo prilike ne tako davno i sami iskusiti iz prve ruke: brisači vjetrobrana na jednom kompaktu francuske proizvodnje tvrdoglavo su nastavljali raditi čak i nakon što smo zaustavili vozilo, ugasili motor, izašli iz auta, zaključali ga centralnim daljinskim zaključavanjem i udaljili se od njega toliko da nam je izašao iz vidokruga… I kad smo se vratili do njega, brisači su i dalje radili. Problem je, pokazalo se kasnije, bio upravo u akumulatoru, koji je zatim zamijenjen.
A to je samo jedan od primjera, jer među fantomske kvarove možemo uvrstiti i sve one klasične cvrčke koji se toliko često znaju javljati primjerice negdje lijevo dolje iz armature. Ili probleme s ventilatorom kabine koji se ne uklone niti nakon što se promijeni cijeli ventilator. Ili sve one druge sumnjive zvukove koji dopiru iz podvozja sve dok auto napokon ne odvezete u servis da ga netko pogleda. I tada se naravno – baš samo tijekom tih 5 minuta probne vožnje s majstorom – odozdo ne čuje baš ništa neobičnoga, a vi se osjećate kao magarac jer vas mehaničar uvjerava da je s autom sve u redu…
I što onda, dakle, učiniti u slučajevima kada vam se učini da čujete neki neobičan zvuk ili zapazite neko neobično ponašanje vozila, koje se možda ne događa stalno već samo povremeno? Ili kad se ona žuta lampica ponovno upali na instrument ploči, a auto se vozi sasvim normalno kao i svaki drugi dan do tada? To onda vjerojatno nije ništa ozbiljno, pomislit ćete, jer ste takve situacije već iskusili. I sasvim je moguće da i nije ozbiljno, no da biste doista mogli biti mirni, potrebno je automobil što je moguće ranije ipak odvesti do servisa. Jer, kako god bilo, tamo znaju više od prosječnog vozača i odgovarajuće su opremljeni, pa ako i ne pronađu nikakav kvar, barem ćete dobiti potvrdu svoje “dijagnoze”. Pa čak i ako se desi da vam tamo daju krivu dijagnozu i problem se ponovno javi i nakon popravka, što se također ne jednom dogodilo brojnim vozačima, to će vam potvrditi da problem definitivno postoji i da ga je potrebno riješiti. U tom ili u nekom drugom servisu, zbog vaše, ali i sigurnosti ostalih sudionika u prometu. Zanemariti upozorenje na kvar, pa makar i lažno, sigurno je najgori izbor.
