Kada se govori o obnovi i revitalizaciji spomeničke baštine u Hrvatskoj, a napose njenom valoriziranju u turističke svrhe kako bi održivo sama sebe obnavljala, onda je Dubrovnik i rad Društva prijatelja dubrovačke starine nezaobilazan.
Društvo utemeljeno na povjerenju u ljubav naroda za vlastito kulturno nasljeđe sa zadaćom senzibiliziranja široke javnosti za dubrovačku povijesnu baštinu, njegovu obnovu i prezentaciju, još od 1952. godine u bitnim segmentima nije mijenjalo način rada. I danas je organizirano tako da o spomenicima brinu volonteri, uz pomoć i nadzor stručnih institucija, i to sredstvima koja se uprihode od te iste baštine.
Od Konavala do Pelješca Društvo otkupljuje, obnavlja i javnosti otvara fantastične dijelove spomeničke baštine koje su Dubrovčanima namirile prethodne generacije.
Velebne dubrovačke zidine, obrambeni kompleks kojim upravlja DPDS i danas su pravi primjer kako se baštinu valorizira u turističke svrhe.
Posljednjih godina Društvo na zidinama bilježi oko milijun posjetitelja godišnje, a prihod od ulaznica dijeli se s Gradom Dubrovnikom. Sva sredstva koja pripadaju Društvu namijenjena su ponovnoj obnovi i vraćanju dubrovačkih spomenika i nekadašnjih javnih zgrada Dubrovačke Republike u izvorno stanje i otvaranje posjetiteljima. Po mnogočemu jedinstven u svijetu, rad Društva prijatelja dubrovačke starine prepoznali su i iz Europa Nostre, najveće europske federacije za kulturnu baštinu, koja ih je nedavno nagradila priznanjem “Šampiona baštine”.
O tome i planovima Društva, razgovaramo s predsjednikom DPDS-a Vedranom Kosovićem.
Uređenje Drezvenika
DPDS je nedavno dobio najviši Grand prix za očuvanje baštine Europa Nostre. Kakva je važnost toga priznanja i što je to što DPDS izdvaja od drugih koji se bave baštinom?
– Vrlo je značajno, prvenstveno iz razloga što obuhvaća razdoblje od osnutka Društva do današnjih dana. Ono je priznanje svim članovima Društva, osnivačima, predsjednicima, tajnicima i članovima upravnih tijela za kontinuirani, volonterski rad na obnovi, očuvanju i promociji dubrovačke baštine. Upravo je ta višedesetljena posvećenost baštini jedan od glavnih postulata Društva, jer ljubav prema baštini nije trend nego način života, a naši članovi kroz svoj rad i doprinos, kontinuirano o tome svjedoče.
Zidine su uvijek u prvom planu kada je Dubrovnik i DPDS u pitanju, te kada je riječ o financijama i stalnoj obnovi. Koliko ove godine bilježite posjetitelja i planirate li tu neke novosti po pitanju usluga?
– Gradske zidine najvažniji su lokalitet kojim upravljamo i o kojem skrbimo. Redovito održavanje provodimo kontinuirano, sustavno izvodeći radove kako ne bi dopustili destruktivnim mehanizmima da preuzmu primat. Uz spomenute redovite radove, pristupamo i pojedinim većim zahvatima. Prije sezone završili smo s obnovom kipa svetog Vlaha poviše ulaza u Grad s Pila, a u tijeku je i zamjena hidroizolacije na Tvrđavi svetog Ivana.
Pri kraju je dobivanje svih suglasnosti za uređenje kule Drezvenik koja će postati novi ulaz/izlaz s gradskih zidina. Također, važno je istaknuti kako smo potpisali okvirni sporazum s Građevinskim fakultetom u Zagrebu kako bismo našim radovima osigurali dodatnu stručnost i znanja koje kolege posjeduju, poglavito na polju povećanja otpornosti na potresna opterećenja. Uskoro nastavljamo s radovima na arheološkom nalazištu “Na Andriji”, s ciljem otvaranja drugog ulaza, čime će ruta zapadnog predziđa postati dvosmjerna.
Sustavna obnova
Upravo ta ruta, s kazamatima tvrđave Minčeta, prezentacijom ljevaonice metala ispod igrališta na Pelinama, obilaskom tvrđave Bokar i šetnjom “preko Andrije”, pružit će posjetiteljima jednu sasvim novu priču o Gradu. Projekata ima mnogo, a realiziramo ih prema prioritetima, zadržavajući optimalnu dinamiku. Što se tiče broja posjetitelja, ostvaruju se predviđanja da ćemo imati desetak posto više posjetitelja na gradskim zidinama. Već sa sigurnošću možemo reći da ćemo premašiti brojku od 900.000 posjetitelja ove godine.
Možete li navesti primjere obnove baštine koje je odradilo Društvo zadnjih godina i pojasniti po kojem modelu Društvo provodi obnovu i stavlja na uporabu zajednici i turistima tu materijalnu baštinu?
– Primjera je puno, a svi oni imaju isti put i zajednički cilj: obnoviti i prezentirati spomeničku baštinu. Uspješne obnove nema a da objekt ne zaživi, da bude na ponos svima nama te da nastavi pronositi slavu Dubrovačke Republike našim posjetiteljima. Obnova je ujedno naš obraz i naša slika o tome kako skrbimo za ono što smo naslijedili. Zaista imamo na što biti ponosni. Počeo bih sa Stonom i svim projektima koje je Društvo do sada tamo realiziralo, na čelu s kapitalnim objektom Velikim Kaštilom.
Ston živi lijepa vremena i dojma sam da sav trud koji je tamo napravljen, od doba naših osnivača do danas, sve više dolazi do izražaja. Ako pratite napredak obnove fortifikacijskog sklopa Stona, vidjet ćete da je ključ uspjeha u sustavnoj obnovi – kontinuirano, strpljivo, malim koracima, ali neumorno idemo dalje.
Prvo se realizirao obilazak oko Stona, potom je Mali Ston spojen sa Stonom preko zidina. Zatim se pristupilo radovima na Velikom Kaštilu. Paralelno su se izvodile obnove na ostalim tvrđavama i kulama, kako se moglo i koliko se moglo. Danas svjedočimo radovima na obnovi tvrđave Koruna, koji jako dobro napreduju.
Sustavna obnova kneževih dvorova je možda i strateški najvažniji pothvat Društva i snažna poveznica s Republikom. Obnovom i stavljanjem u funkciju tih republičkih zgrada prezentira se način na koji je Republika upravljala svojim teritorijem. Oni svjedoče o tadašnjem načinu života i upravljanja. Do sada smo obnovili tri kneževa dvora: Slano, Pridvorje i Lopud.
Imperijal na čekanju
Knežev dvor u Janjini bi trebao biti završen do kraja godine, a onaj u Orebiću je naš sljedeći pothvat. Svi oni imaju još jedan zajednički nazivnik, a on je da su obnovljeni kako bi služili zajednici.
Među najvećim projektima su oni u Stonu i tvrđava na Prevlaci, kako ide taj projekt i je li konačno određena njegova buduća namjena?
– Rad Društva u Stonu se nastavlja dalje, posla ima još jako puno i samo sustavni pristup garantira uspjeh. Izvode se radovi na tvrđavi Koruna, a oni napreduju vrlo dobro. U tijeku su radovi na zapadnom gotičkom zidu te na Velikom zidu prema tvrđavi Podzvizd. Upravo je za tvrđavu Podzvizd ishodovana sva dokumentacija i ona će uskoro krenuti u obnovu.
U okviru svojih nadležnosti i mogućnosti podupiremo Općinu Ston u uređenju parterne zone Stona. Što se tiče tvrđave Ponta Oštro, njezina buduća namjena se zna – prezentacija položaja Hrvata u sklopu Austrougarske mornarice. Idejni projekt je spreman, a čekamo donošenje prostorno planske dokumentacije kako bi se mogle dobiti sve potrebne dozvole. Do tada ne gubimo vrijeme; izvode se radovi nužne statičke sanacije i obnove vanjskih zidova i taraca u koje se neće zadirati.
Kakvi su planovi Društva u idućem petoljetnom razdoblju? Je li u njih uključena obnova tvrđave Imperijal na Srđu?
– Godišnji plan rada Društva se donosi na planskoj Skupštini svake godine. Prošlost nas uči da je priča Društva priča o kontinuitetu i posvećenosti baštini, pa uopće ne dvojim da će i idućih pet godina tako biti. Uređenje tvrđave Imperijal za sada nije razmatrano na tijelima Društva. •
